Ptičja simbolika

Piše: Ivan Volarević

Izvor: www.tportal.hr
Izvor: www.tportal.hr

Sposobnost leta ptice je predodredila da budu poveznica neba i zemlje pa se još u najranijoj umjetnosti pojavljuju kao čest motiv s često vrlo složenim simboličkim značenjem. Paleolitski prikazi ptica se obično povezuju sa šamanističim obredima ili prikazom putovanja duše, dok oni nešto kasniji, iz vremena neolitika i eneolitka, na području jugoistočne Europe pticu tumače kao simbol zraka kojoj je suprotstavljena zmija koja simbolizira vodu. Korijeni ove simbolike se nastavljaju u brončano i željezno doba.

ptica novac

Među prikazima ptica koji potječu iz vremena antike motiv orla je najčešći, iako se međusobno razlikuju prema ikonografskom sadržaju pa samim tim i simbolici. Orlovi su, primjerice, prikazani na pterigama vojničke odore kipova koji predstavljaju careve Augusta i Tiberija. U grčko-rimskoj mitologiji orao je zbog svog brzog leta bio glasnik vrhovnog boga, ponekad njegova personifikacija te atribut. Naime, orao je ptičji kralj, ali već od vremena helenizma postaje omiljen kao simbol vladarskih obitelji, što se nasljeđuje i u Rimskom carstvu, u heraldici i do danas. Tada posebno dolazi do izražaja upotreba orla kao simbola diviniziranog tj. vladara koji se štuje kao božanstvo. Ovaj slučaj nalazimo i u naronitanskom Augusteumu na prikazu careva i članova njihovih obitelji. Poznat je običaj da se sa careve pogrebne lomače puštao orao koji je simbolizirao carevu dušu koja napušta tijelo. Postoji i drugi aspekt simbola orla koji je izravno povezan uz vojsku kao jedan osnovnih bojnih znakova.

Kip_cara_Augusta

U grčko-rimskoj religiji raznovrsna je i simbolika pijetla. Pijetao se povezuje sa Zeusom, Letom, Artemidom i Apolonom odnosno solarnim božanstvima jer svojim glasanjem označuje izlazak sunca. Raširen običaj borbe pijetlova povezuje ga uz ratnička božanstva, Atenu i Aresa, ali i ona zabave poput Dioniza. Sa Merkurom tj. Hermesom postaje psihopomp, pratitelj duša kroz podzemni svijet te vuče njegova kola. Ujedno je simbolika vezana uz smrt je najslojevitija, služi kao ponuda bogovima tj. poveznica s kultom mrtvih te kao glasnik novog života tj. simbol nade u život poslije smrti.

Ptice se često koriste i kod prikazivanja borbe između Pigmejaca i ždralova. Motiv borbe Pigmejaca, patuljastog naroda, i znatno većih ptica ždralova vrlo je raširen u antičkoj umjetnosti, a može ga se tumačiti kao žanr scenu koja bi mogla kriti poruku o uzaludnoj i pomalo komičnoj borbi protiv znatno moćnijeg protivnika.

Kao motiv u antici je korištena i čaplja. Čaplju su Grci smatrali proročkom pticom te je atribuirana božici Afroditi. Mornari su vjerovali da je pojava čaplje dobar znak, a vjerovanje da pojedini dijelovi čapljina tijela (perje, mast, kljun) štite od nesreće te da liječe brojne fizičke nedostatke bilo je vrlo raširenu u antici.

S pojavom i širenjem kršćanstva, nove religije, pojedini stari motivi u umjetnosti se nasljeđuju, a neki dobivaju novu simboliku te se isto tako nastaju sasvim novi. Plutej s prikazom paunova koji piju iz kantarosa iz kojeg izlazi križ prema svom ikonografskom sadržaju simbol je euharistije. Radi se o motivu koji se javlja već od početka nove ere, ali svoj vrhunac doseže u ranokršćanskoj i ranosrednjovjekovnoj umjetnosti. U kršćanstvu paun je rajska ptica čime simbolizira besmrtnost i Kristovo uskrsnuće koje je povezano s vjerovanjem da paunovo meso ne trune.

Od 4. do 7. stoljeća javljaju se pticolike fibule, a predstavljaju goluba, pauna, pijetla ili orla. Na početku kršćanske umjetnosti motiv ptice se koristio kao simbol duše. Prikaz ptica koje uokviruju središnji motiv vrlo je čest na stećcima.

Gledajući kroz povijest motiv ptice je bio vrlo omiljen kod svih poznatih populacija koje su naseljavale dolinu rijeke Neretve. Dokazi tome su ponajprije arheološki nalazi na kojima su prikazane ptice te ptice u tradicijskoj kulturi pogotovo nematerijalnoj baštini. Među ptičjim vrstama zastupljenim u neretvanskoj kulturnoj baštini orao je najčešći, a potom slijede golub, pijetao i lastavica, dok su ostale vrste zastupljene samo s jednim primjerom.

U idućem članku iz ove serije čitajte o prikazima ptica na nalazima pronađenima na neretvanskom području.

 

The following two tabs change content below.

Check Also

Mozaici vile u Paniku

Kad sam prvi put čitala o vili u Paniku pomislila sam – hercegovačka Atlantida. Baš poput Atlantide ona danas pod vodom Bilećkog jezera skriva veliko blago. Krije priče o bilećkom kraju iz doba slavnog i moćnog Rimskog carstva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *