Home / Autorski članci / Mozaici vile u Paniku

Mozaici vile u Paniku

Izvor: https://www.herceg.tv/

Kad sam prvi put čitala o vili u Paniku pomislila sam – hercegovačka Atlantida. Baš poput Atlantide ona danas pod vodom Bilećkog jezera skriva veliko blago. Krije priče o bilećkom kraju iz doba slavnog i moćnog Rimskog carstva.

Tko je sagradio ovu vilu i zašto? To danas još ne znamo. Vila je istraživana pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Zatim je potopljena kako bi se mogla akumulirati voda potrebna za rad hidroelektrane na Trebišnjici.

Nekoliko je znanstvenika istraživalo ostatke ove vile, a najveći doprinost dala je Irma Čremošnik. Zajedno sa Ljubinkom Kojić, djelatnicima Zemaljskom Muzeja i Zavičajnog muzeja u Trebinju uspjela je u jako kratkom vremenu saznati jako mnogo o ovom nevjerojatno važnom lokalitetu. Čremošnik je smatrala da je ovo najznačajniji rimski lokalitet na području Bosne i Hercegovine.

U vili u Paniku pronađeni su brojni nalazi koji su upućivali na činjenicu da je ovo zdanje posjedovao bogati veleposjednik. Nas će u ovom članku posebno zanimati ostaci mozaika. Mozaici vile u Paniku ističu ovu vilu među ostalim vilama na istočnojadranskoj obali. Na temelju sačuvanih ostataka moglo se zaključiti da se ovdje radilo o vili za luksuzno stavnovanje.

Mozaik s prikazom Orfeja i Meduze iz vile u Paniku

Najznačajniji među pronađenim mozaicima je, bez dvojbe, mozaik s prikazom Orfeja i muze.  Mozaik se sastoji od centralnog dijela s prikazom Orfeja te od izduženog polja s prikazom muze Kaliope. Oba dijela su dosta oštećena. Kod prikaza Orfeja uništen je veći dio glave. Sačuvano je samo toliko da se može prepoznati prikaz frigijske kape. Orfej je prikazan kao figura odjevena u zelenu odjeću s crvenim pojasom i crvenim plaštem. Može se vidjeti i da sjedi na stijeni ispod drveta okrenut udesno. Na rukavu desne ruke nalaze se tri prikaza križa što je Čremošnik potaklo da iznese pretpostavku o mogućem kripto kršćanskom prikazu. S desne strane nalaze se prikazi bika i zmije, a s lijeve strane je prikaz stabla ispod čije krošnje se primjećuju noge neke životinje čija figura nije ostala sačuvana. Ovakav način smještanja figure Orfeja u središte i životinjskih likova u okolna polja datirao bi ovaj mozaik u 3. i 4. stoljeće.  Mozaik s prikazom Orfeja ističe se, među drugim mozaicima pronađenima u vili na Paniku, svojom kompozicijom i kvalitetom izrade. Oba središnja prikaza okružena su ornamentiranim okvirom. Prikaz Orfeja okružuje osmerokut nastao preklapanjem dvaju četverokuta čije stranice imaju ukras u vidu pletenice i vijugave trake.

Na dijelu mozaika, s prikazom Kaliope najveći dio površine prekriva višestruko ispletena pletenica. Zelena tunika u koju je odjevena muza i perje na njenoj glavi tipični su atributi u umjetnosti kasne antike.

Mozaici vile u Paniku najčešće su geometrijski. Geometrijski mozaici i inače čine 80% svih mozaika na području Rimske provincije Dalmacije (Matulić, 2000). Osim samostalnih geometrijskih prikaza, služili su i kao baza za figuralne prikaze (antropomorfne i zoomorfne).

 U vili u Paniku najčešći su geometrijski mozaici sa središnjom shemom i geometrijski mozaici s ponavljanjem motiva. Rađeni su u bijeloj i plavo-sivoj boji. Motivi koji se pojavljuju na ovim mozaicima su motiv riblje kosti, motivi šahovskog polja, pletenica, zupčaste trake, meandra.

Mozaici s ponavljajućim motivom linearnog meandra iz vile u Paniku (rekonstrukcija prema ČREMOŠNIK 1984.)

Među mozaicima vile u Paniku treba izdvojiti i jedinstveni mozaik s ambivalentnim motivom što bi značilo da bijela boja na ovom mozaiku  nije služila samo kao podloga, nego je i sama tvorila ornament. Mozaik je pronađen u zgradi u obliku slova „U“. Ovaj primjerak jedini je ambivalentni mozaik do sada pronađen na području Bosne i Hercegovine. 

Ambivalentni mozaik iz vile u Paniku (preuzeto iz: ČREMOŠNIK 1974)

Treba spomenuti još i fragment mozaika s motivima osmerokuta i kvadrata, te pojavu motiva plave rozete unutar osmerokuta koji najvjerojatnije potječe iz 6. stoljeća.

Jedan od mozaika iz skupine sa centralnom kompozicijom iz vile u Paniku (preuzeto iz: BUSULADŽIĆ 2008)

Spomenuti mozaici, kao i ostali nalazi iz ove vile danas se nalaze Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Zavičajnom muzeju u Trebinju te u muzeju u Bileći. Oni će vam otkriti tek dio priče o ovom prekrasnom zdanju koje svoju tajnu sada čuva pod vodom Bilećkog jezera.

Izvori:

ČREMOŠNIK, Irma, 1974 – Rimsko naselje na Paniku kod Bileća, GZM 29, Sarajevo 1974, 41-164.

ČREMOŠNIK, Irma, 1984 – Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1984.

BUSULADŽIĆ, Adnan, 2008 – Umjetnost antičkih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008.

MATULIĆ, Branko, 2000 – Međuodnosi mozaičkih uzoraka i inačica X. Italske regije i provincije Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i historiju, Split 2000, 207-232.

VEZANI LIKNOVI: http://arheon.net/hercegovacka-atlantida/

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

Mag. arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

bbc

Arheologija na ekranu: “The Dig” (Netflix, 2021)

Ako poznajete nekoga tko obožava Indianu Jonesa i htio bi upisati arheologiju, preporučite mu da pogleda The Dig.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com