Top 10 lokaliteta koje morate posjetiti ovo ljeto

Pišu: Vedrana Tutiš & Kiša Ereš

Ukoliko ne znate što da radite ovo ljeto i koje lokacije da posjetite, a ako su vam beskrajno sunčanje i iste plaže već dosadile predlažemo vam nešto drugačije. Posjetite arheološka nalazišta! Bar ih u našim krajevima ima napretek, a sve što trebate odlučiti jest da li ste fan prapovijesnih špilja u kojima možete uhvatiti dah u vruće ljetno popodne, ili možda više volite srednji vijek i stare gradove?!

Upravo iz ovog razloga, a da zainteresiramo vašu maštu i potaknemo vas da ovo ljeto posjetite neka drugačija mjesta, donosimo top 10 Arheoloških destinacija s područja Balkana. Moramo napomenuti da je ova lista nastala iz jako subjektivnih razloga kao produkt naših trenutnih želja i razmišljanja pa je zato razumljivo zašto nema još nekih lokaliteta koji bi se isto tako mogli uvrstiti u ovu listu.

Lista je u formi 5 + 5 lokaliteta, prvih pet bira Vedrana, drugih 5 Kiša:

5. Domavia

Domavia je lokalitet o kojem se nedovoljno govori a kao rimski antički grad bio je to centar rudarstva provincija Panonije i Dalmacije. Nalazila se na području rijeka japre i Drine a budući da je to područje i danas bogato nalazima olova srebra i cinka u antičko doba su se tu razvile Argentarije, kraj bogat rudnicima srebra. Domavija je nastala i razvijala se kao rudarski grad, bila je prilagođena rudarstvu ali je sadržaj grada bio kompletan. Tako je imala upravu i terme ali i rudarske talionice te tržnicu, što znamo iz epigrafskih nalaza. Ostatke ovih građevina morate posjetiti ukoliko se nađete u blizini Srebrenice, međutim obzirom da je Domavija istaživana relativno davno od 1883. do 1893. godine dobro bi došla i revizijska istraživanja ovog važnog područja novim tehnologijama i teorijskim saznanjima.

4. Daorson

U Daorsonu kao glavnom središtu ilirskih Daorsa imali bi što vidjeti. Nalazi se u Ošanićima blizu Stoca, a središnja tvrđava ovoga grada je bila opasana megalitskim zidinama koji podsjećaju na one u Mikeni. Daorsi kao vrsni trgovci su u svome središtu između ostalog imali i kovnicu novca ali i sve važnije upravne i vjerske objekte. Daorson su Delmati uništili u ratu između Pompeja i Cezara te nikada više nije bio obnovljen. Umjesto njega Rimljani u blizini grade Dilluntum, današnji Stolac. U posjeti Daorsona nezaobilazno je svratiti i u sam Stolac gdje se nalaze vrijedni arheološki lokaliteti, poput Starog grada, stećaka u Radimlji i mnogih drugih spomenika.

3. Salona 

Salona je najprije bila luka kojom su upravljali Delmati, a kada su Rimljani osnovali provinciju Dalmaciju, Salona je postala centar Ilirika, te je dobila status rimske kolonije. U vrijeme Augusta u Saloni se naglo grade javni objekti. Osim foruma tada je u ovom gradu izgrađeno i kazalište, a kasnije se gradi i amfiteatar koji je mogao primiti do čak 17000 gledatelja. Uz ovo u Saloni su otkopani i ostatci insula, termi te nekropola. Razvoj kršćanske zajednice se ovdje može pratiti od 3. stoljeća a početkom 5. stoljeća je podignuto Episkopalno središte s dvojnim bazilikama, krstionicom i biskupskom palačom. Sve ovo i još mnogo toga uključujući cemeterijalne bazilike, mauzolej i krstionice se može vidjeti na danas uređenom području antičke Salone. Podjelom carstva Salona postaje dio ostrogotske države a prodorom Slavena ovaj grad prestaje postojati kao antička urbana aglomeracija.

2. Lepenski Vir

Ukoliko netko od kolega stanuje u blizini Lepenskog Vira, mora me pozvati u goste, jer ovo je lokalitet koji ne bi željela preskočiti. U srcu su Đerdapa otkriveni ostatci jednog od prvih sjedilačkih naselja na otvorenom prostoru. Život se u Lepenskom viru može pratiti kroz postpaleolitski i mezolitski period, s posljednjom etapom u polovici 6. tisućljeća pr. Kr. Izgled naselja je prilagođen konfiguraciji uvale, a pravilno raspoređene zgrade su kao i naselje u obliku trapeza. Međutim najveće iznenađenje Lepenskog vira je upravo umjetnost jer se smatra da se prvi put u Europi pojavljuju istinska monumentalna djela. Monumentalna plastika se obično nalazila pored ognjišta zgrada, a radi se o skulpturama s predstavom koja je objašnjena kao prikaz ljudskog lika ili možda ribe. U plitkim reljefima kamenog pješčanika prikazan je lik s velikim buljavim očima, plastičnim nosem i velikim ustima, a tijekom razvoja faza Lepenskog vira moguće je pratiti evoluciju u ovim monumentalnim skulpturama. Danas je na lokalitetu Lepenski vir otvoren moderan centar koji morate posjetiti.

1. Istarske maritimne vile 

Istra je oduvijek a tako i u antičkom periodu privlačila posjetitelje svojom prirodnom ljepotom i okružjem. Zbog iznimne ljepote i blizine mora u 1. st. pr. Kr. i u 1. i 2. st. po Kr. je u Istri izgrađeno niz maritimnih vila od kojih neke imaju i velike proizvodne pogone. U tom razdoblju je izgrađeno desetak vila, a posebno se mora izdvojiti vila u uvali Verige na Brijunima. Radi se o posjedu sa nizom manjih vila i gospodarskim kompleksom gdje su se uzgajale vinova loza i masline ali i proizvodile amfore. Osim Veriga svaki ljubitelj antike bi morao još posjetiti i vilu Katoro kod Umaga, Sornu kod Poreča, Barbarigu kod mjesta Betika, te posebno vilu u Valbandonu koja se nalazi uz obalu dubokog zaljeva i pokazuje raskošnu arhitekturu luksuzne  antičke  vile druge polovice 1. stoljeća.

5. Vela spila

Ako vas je ikada zanimalo kako je mogao izgledati život ljudi uz more u nekom od prapovijesnih perioda, preporučujemo posjet Veloj spili koja se nalazi na obronku brda Pinski rad, na 130 km iznad uvale Kale u Veloj Luci. Zbog oko 22 000 godina kontinuirane naseljenosti (od paleolitika do sredine brončanog doba) Vela spila drži se idealnom za proučavanje međukulturnih odnosa i povezanosti. Spomenuti arheološki nalazi (ulomci keramike, čitave posude i drugi nalazi) izloženi su u Centru za kulturu u Veloj Luci.

4. Nekropole sa stećcima

Nedavno je UNSECO-u upućen zahtjev za uvrštavanje nekropola sa stećcima na Listu svjetske kulturne baštine. Za sve one koji se zbog različitih razloga ne mogu uputiti na duže relacije, preporučujemo odlazak u poslijepodnevnu šetnju na neku od bližih nekropola. Najpoznatija među nekropolama sa stećcima  je nekropola Radimlja kod Stoca. Od ostalih važnih nekropola možemo navesti Grčku glavicu kod Konjica, Dugo polje na Blidinju, Boljune kod Stoca, Ravanjska vrata na Krupresu, Veliku i Malu Crljivicu u Cisti Velikoj (Hrvatska), Novakoviće u Nacionalnom parku Durmitor (Crna Gora), te Mramorje u Peručcu (Srbija). Popis nekropola nominiranih za UNESCO-vu listu možete pronaći ovdje.

3. Mogorjelo

Među bosanskohercegovačkim lokalitetima nikako ne smijemo zaobići kasnoantički lokalitet Mogorjelo na kojem je moguće sebi dočarati kruženje u kakvom su živjeli stanovnici ovog područja početkom 4. stoljeća. Lokalitet Mogorjelo nalazi se nedaleko Čapljine na brežuljku uz rukavac rijeke Neretve, a ono što ćete zateći na ovom mjestu su ostaci kasnoantičke vile s početka 4. stoljeća. Najstariji ostaci potječu iz 1. stoljeća kada je na ovom mjestu postojalo privatno poljoprivredno imanje. Glavni dio kompleksa predstavlja veliki stambeni objekt iz 4. stoljeća. Smatra se da je zdanje srušeno početkom 5. stoljeća za vrijeme provale Vizigota, a sredinom istog stoljeća unutar urušenih zidova gotovo istovremeno izgrađene su dvije bazilike, postavljene paralelno.

2. Blagaj

Blagaj je još jedno mjesto na kojem možete s užitkom provesti neki od vrućih ljetnih dana. Kao i većina nabrojanih lokaliteta Blagaj je zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U naselju na vrelu Bune kod Mostara možete vidjeti veliko bogatstvo islamske arhitekture – Krađoz-begov hamam, Karađoz-begov most, tekija, Careva džamija (Sultan Sulejmanova džamija), Kolakovića kuća, Velagićevina, a u poslijepodnevnim satima možete se uputiti u šetnju na Stari grad Blagaj, te do pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog. Vrijeme tijekom dana najljepše je provesti na tekiji na vrelu Bune. Riječ je o sufijskoj tekiji, sakralno-stambenom objektu islamske arhitekture. U njoj se, kao i u drugim većim tekijama, postojala musafirhana – mjesto gdje su besplatno noćili šejhovi, derviši i drugi putnici. Musarfirhana je jedan od rijetkih objekata u Bosni i Hercegovini s izraženim utjecajima baroka na osmansku arhitekturu. Razlog zbog koje se Blagaj našao na ovoj listi jest upravo šarolikost kulturnog bogatstva u očuvanom prirodnom okruženju.

1. Jajce

Jajce će vas svojoj prirodnim i spomeničkim bogatstvom oduševiti u svako doba godine. Tu ćete vidjeti ostatke iz perioda od antike (mitrej s jednim od najljepših do sada pronađenih prikaza tauroktonije) preko srednjeg vijeka (crkva sv. Marije koja je u 12. ili 13. stoljeću adaptirna u gotičkom stilu, a za vrijeme osmanske vlasti bila je pregrađena u džamiju; jedini srednjovjekovni zvonik u kontinentalnom dijelu Balkana – zvonik sv. Luke; Katakombe za Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegovu obitelj…) sve do osmanskog doba (najvažnija džamija iz osmanskog perioda – džamija Esme Sultanije, poznata Sinan-begova džamija, tipičan primjer stambene gradnje osmanskog perioda – Omer-begova kuća…). Oni koji su u Jajcu već bili sigurno će se poželjeti vratiti, a svima onima koji nisu preporučujemo odlazak u ovaj stoljetni grad i upoznavanje s njegovom bogatom baštinom.

Fotografije preuzete sa:

www.agencija-jajce.ba, hr.wikipedia.org, www.panacomp.net, visitmycountry.net, kons.gov.ba, visitherzegovina.info, www.pticica.com,  www.najboljeuhrvatskoj.info, unescobih.mcp.gov.ba, en.wikipedia.org, www.hkv.hr, www.panoramio.com, solin-info.cm,  adriaticcroatia.com, hr.wikipedia.org, virtualtourist.com, http://www.narodnimuzej.rs, kons.gov.ba