Srednjovjekovna nekropola ”Karasovice”se nalazi u Hutovu, malom mjestu neumskog zaleđa na području Popova polja. Brojni arheološki lokaliteti koji sežu u prapovijest nam govore da je ovaj kraj bogat povijesnom i kulturnom baštinom. Utvrđen je veliki broj gomila i gradina brončanog i željeznog doba od kojih su mnoge još uvijek neistražene.
Osim nekropole na lokalitetu Karasovice, u Hutovu postoje još dvije nešto veće nekropole stećaka. Lokalitet Crkvina s čak 101 stećkom, te Lišće, sa 48 stećaka.
Stećci na lokalitetu Karasovice nalaze se pokraj puta, između Gornjeg i Donjeg Hutova, a smješteni su na prapovijesnom tumulu za koje su ovi spomenici i inače dosta često vezani. Ovdje se radi o maloj nekropoli od 7 stećaka koji su orijentirani u pravcu zapad-istok i redani su u nizove. Stećci su dobro obrađeni, ukrašeno je njih 5, međutim danas su veoma oštećeni a može se primjetiti i da su pomicani. Četiri spomenika su u obliku ploče kao najstarijeg i najrasprostranijeg oblika stećka, dok su njih tri u obliku široko rasprostranjenog sanduka koji nastaje u XIV. st. a dosta se često javlja s postoljem. Nekropola je obrasla travom, grmolikim biljem i raslinjem.
Iako su sva kulturna dobra podložna starenju, postoje čimbenici koji taj proces ubrzavaju a koji utječu i na spomenike ove nekropole. Jedan od tih faktora je čovjek koji svojim nemarom i pomicanjem spomenika utječe na njihovo propadanje, dok drugi faktor uključuje vanjske uzroke, tj. uvjete okoliša. U Karasovicama je vidljivo nekoliko vanjskih uzroka propadanja koji djeluju na spomenike. Jedan od najvećih problema ovdje je vlaga, odnosno voda koja omogućuje razvoj mikroorganizama te uzrokuje oštećenja kod prelaska iz tekućeg agregatnog stanja u kruto pri temperaturi smrzavanja, tj. pri temperaturi od 0°C.
Štetni utjecaji vode najbolje se mogu primjetiti na jednom od stećaka nekropole koji je danas u najlošijem stanju. Za ovaj je stećak 1966. godine Bešlagić napisao da je „preko uspravnih strana ukrašen ljudskim figurama, prikazom kola“. Međutim ovaj je prikaz danas potpuno oštećen i nemoguće ga je uočiti. Voda se na stećku zadržava i danima nakon kišnice što uzrokuje još veće stvaranje mikroorganizama, mikropukotina i crnih kora.
Crne kore koje utječu na vizualnu estetiku spomenika prisutne su na svim stećcima nekropole, a nastaju zbog onečišćene atmosfere. Jako su vidljive i na najinstaknutijem i najljepše ukrašenom stećku nekropole koji je u obliku sanduka a smješten je na komadima ploča. Malo je primjetljivo, zbog oštećenosti boje, da je na vodoravnoj strani stećak ukrašen pravokutnom bordurom. Na svim uspravnim stranama su prikazane arkade čiji su stupovi i lukovi tordirani i šiljasto se završavaju. Iznad arkada je prikaz tordirane vrpce, a najzanimljiviji prikaz se nalazi u prvih pet od osam niša južne bočne strane gdje je prikazano 5 figura, odnosno 3 žene i 2 muškarca. Muškarci imaju mač u pojasu a ostali se detalji ne mogu primjetiti.
Reljefi na stećcima su sve slabije vidljivi jer se na spomenicima stvaraju mikroorganizmi koji destruktivno djeluju na kamen oslobađanjem anorganskih i organskih kiselina.
Lišajevi, gljivice bakterije i alge proizvode soli i pigmente koji boje podlogu i vizualno nagrđuju spomenike.
Sve su ovo problemi s kojima se bore i ostali stećci nekropole od kojih su još tri ukrašena. Jedan od njih je visoki sanduk na postolju, danas malo nakrivljen i vidljivo pomican, koji je na svojim uspravnim stranama ukrašen arkadama s tordiranim lukovima i stupovima. S njegove lijeve strane je ukrašeni stećak u obliku ploče koja preko uspravnih strana ima friz od kosih paralelica, a s njegove desne strane je ukrašeni sanduk koji na vodoravnoj strani ima borduru isto tako od kosih paralelica te pri vrhu uspravnih strana plastičnu tordiranu vrpcu. Ostala dva stećka u obliku ploča su ostala neukrašena.
Potrebno je naglasiti da na nekropoli postoje i naznake naknadnih ukopa koji su danas jedva vidljivi od zarasle vegetacije, a preko puta nekropole u danas jako zaraslom i nepristupačnom prostoru postoje mogući tragovi kamenoloma s tek odvaljenim kamenim blokom što je bio čest slučaj za brojne srednjovjekovne nekropole stećaka.
Stećak – medieval monument,Karasovice necropolis by Drago on Sketchfab
Iz priloženog vidimo da su stećci nekropole Karasovice jako vrijedni ali u isto vrijeme i dosta oštećeni spomenici. Da bi se usporio i spriječio proces propadanja stećaka potrebna je hitna konzervacija i restauracija ovih vrijednih spomenika odnosno uklanjanje mikroorganizama i drugih uzroka propadanja, vraćanje prirodne boje kamena i njegova zaštita, te uređivanje i redovno održavanje područja čišćenjem vegetacije i suvišnog raslinja.
Latest posts by Vedrana Tutiš (see all)
- Povijest kave - July 9, 2020
- Poslušajte kako je zvučao Nesyamun – mumija stara 3000 godina - June 9, 2020
- O rimskim pjesnicima: Publius Ovidius Naso - June 3, 2020
One comment
Pingback: Arheološki portal - Top 10 Arheonovih članaka u 2016. godini