Mnogi nazivi lokaliteta “Gradina” (Grad, Gradac, Gradište i slično) kriju ostatke prapovijesnih materijalnih kultura. Slabo su istraživane u prošlosti. Vaclav Radimsky, Franjo Fiala, dr. Ć. Truhelka i još neki arheolozi samo su se djelomično bavili istraživanjem gradina .
Većinom se nalaze na manjim uzvišenjima ili na vrhovima brda koji imaju dominantan položaj nad okolnim područjem. Oblik gradina ovisi uglavnom o terenu na kojem su izgrađene.
Danas ih vidimo samo kao ostatke oronulih suhozida. Vjerojatno ljudi često i prođu preko takvih ostataka a da uopće ne primijete da se radi o tako starim ostatcima gradina. Dugotrajnim uništavanjem šuma i bilja, koje je držalo zemlju i na ovim kršovitim predjelima Hercegovine i Hrvatske, zemlja je isprana pa se gradine doimaju kao sami krš.
Na ovom videu možemo vidjeti neke gradine Hercegovine (jedna u Hrvatskoj). Mnogobrojne su i često se može vidjeti s jedne na drugu što svjedoči o njihovoj ulozi kontrole prostora, plodnih polja ili nekadašnjih pravaca trgovine i kretanja ljudi. Svakako da su imale ulogu zaštite stanovništva ali i jednako važnu ulogu zaštite resursa i plodnih polja. Rast broja gradina kroz period željeznog doba govorio i o porastu stanovništva u tom periodu. Mnogobrojni tumuli (gomile) prisutni su ponekad i unutar samih zidina gradine. Često se skupine tumula mogu vidjeti i u neposrednoj blizini gradina.
Pošto nisu puno istraživane nema puno ni zapisanih nalaza sa ovih gradina. Površinski nalazi su uglavnom komadi keramike, komadi kućnog lijepa (koji su služili za oblaganje nastambi unutar gradina) te komadi tvrđih vrsta kamena poput granita koji su služili kao razne alatke.
Drago Mejdandžić
Latest posts by Drago Mejdandžić (see all)
- 3D printanje i izrada modela lijevanjem - February 12, 2016
- Fotogrametrija - September 3, 2015
- 3D – Stone Chairs – Ošanići - September 2, 2015