Podrinje u vrijeme srednjeg vijeka

Piše: Damir Deljo


Upravo se završila ispitna sedmica I semestra, i dolazi nam nekoliko dana odmora do početka ljetnog semestra. Nadam se da će pisanje ovoga članka kojem kontektst spada u ono o čemu studiram, to jeste arhelogija, biti ne toliki napor kao priprema za dane koji su prethodili. Također i čitatelijma, kolegama, za koje vjerujem da su priredili sebi odmor zbog istih razloga želim da čitanje ovoga članka bude poslastica, poslastica koja ne odstupa od onoga od čega odmaraju. Nakon što sam pročitao na portalu red u kojem se preporučuje pisanje o području u kojem živimo, istok trenutka sjetio sam se onoga o čemu ću pisati.

Naime, riječ je o historiji, tačnije srednjovjekovnoj, bosansko-podrinjskog kantona i regije oko njegovog epicentra Goražda, kako kažu portali i novinski članci, perspetkivnog grada i svijetloj tački prostora BiH, tako i grada mog porijekla.

Kameni čekić iz neolitskog doba (oko 2.300 god. prije n.e.) nađen u zaseoku Lug kod Zupčića 1955. god.
Kameni čekić iz neolitskog doba

Riječ je o kao što je spomenuto o par zanimljivih podataka iz srednjovjekovnog perioda ovog regiona, koji se nalazi u Podrinju, koji se proteže od sastava Pive i Tare kod Šćepan-Polja pa sve do Višegrada.

Na početku želim čitatelje prvo kratkim uvodom uvesti u historiju istraživanja područja Podrinja.

Mali kip iz neolitskog doba (oko 2300 god. prije. n.e.) nađen u zaseoku Lug kod Zupčića 1955. god.
image-2993
Mali kip iz neolitskog doba

Povoljni geografski i topografski kako i klmatski uslovi su pružili mogućnost da se još u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg Goražda i u njegovoj blizini udruže ljudi i podignu naselja. Tragovi ljudi iz neolitskog doba nađeni su na dva mjesta, u dolini Podhranjenske rijeke, i u Popovu Dolu na lijevoj strani Drine.

Hermes Psychopompos (sazidan u istočni dio zida crkve Samobor gdje se i danas nalazi).
Hermes Psychopompos (sazidan u istočni dio zida crkve Samobor gdje se i danas nalazi).

Nađeni su bodeži od kremena, kamene sjekire, kameni čekići, vaze, posuđe od gline i raznog drugog kamenog alata. Pored i toga nađeni su i idoli. Kasnije ovaj kraj biva nastanjen Ilirima, tačnije ilirskom plemenu Autarijat. Krajem XIX vijeka područje duž Drine biva predmet pažnje arheologa; posjećivali su ga V. Radimski, Ć. Truhelka, K. Patsch i dr.

Tom prilikom nađeni su i proučeni mnogobronji antički spomenici, što upućuje na to da je ovaj prostor bio nastanjivan i od interesa mnogim narodima.

No, ipak ću  suzbiti želju da iznesem sve te podatke i krenuti sa srednjim vijekom, kako i naslov upućuje. U srednjem vijeku grad Goražde se prvi put spominje 1397. godine. Pored toga, znamo da je od 1376. ovo područje bilo pod vladavinom bosanskog bana Tvrtka.

U mjesecu martu 1391. umire kralj Tvrtko, i izbijaju razne neprilike u bosanskoj državi. Od tada oblašću Gornjeg Podrinja koja se zvala „Drinska knežina“ ili „Drina“ upravljajali su, neovisno od bosanske krune, humske vojvode iz porodice Hranića, koji su se kasnije zvali Kosače. Prvi vojvoda Podrinjske oblasti bio je Sandalj Hranić, iz sela Kosača kod Goražda na lijevoj strani rijeke Osanice. Njegova kneževina prostirala se tada od ušća rijeke Neretve do Lima i od doline Rame do Kotora. Još mu je pripadao predio Drobnjaka sa Durmitorom.

Pretežno je boravio u svom dvoru na Samoboru kod Goražda, osobito ljeti. Poslije smrti Sandalja Hranića marta 1435. godine vlast u ovim krajevima preuzeo je njegov sinovac Stjepan Vukčić-Kosača, koji se 1437. potpuno otrgnuo od bosanskog kralja i neovisno gospodario ovim krajevima sve do svoje smrti 1466. Godine, a 1448. dobio je titulu „Herzog“ (herceg) pa je po njoj u narodu poznat pod imenom Herceg Stjepan, a po tom naslovu ubrzo se prozva cijela njegova oblast, u koju osim Gornjeg Podrinja spadaju još Hum i dio Primorja, s Hercegovinom. Herceg Stjepan umro je mjeseca maja 1466. godine u Herceg Novom, a naslijedio ga je je njegov drugi sin Vlatko.

On je bio i posljednji vladar ovih oblasti, sa sjedištem u Samoboru, koji su Turci za njegova života potpuno preuzeli. Njegov mlađi brat Stjepan razišao se sa njim zbog podjele očevine, otišao na portu i 24. septembra 1474. godine javlja se kao musliman i nosi ime Ahmed Hercegović, koji kasnije zauzima visoke položaje u turskoj carevini, pa i položaj velikog vezira.

Sada nekoliko podataka o utvrdi Samobor.

Samobor je smješten na liticama (oko 1.000m nadmorske visine) nizvodno od Goražda na desnoj strani Drine iznad naselja Ustiprače. Zbog važnih drumova koji su prolazili kroz Goražde i vezivali Dubrovnik sve do daleke zemlje Srbije, kraj Podrinja i sam Samobor se prvi put spominje 1397. godine, u dubrovačkim trgovačkim spisama. Kada je podignuto tačno, nije sigurno. Vjeruje se da je u X vijeku tu moglo da postoji neko naselje sa utvrđenjem, s obzirom na njegov položaj i lokalne prilike. Dakle, prije nego što ga je sagradio Sandalj Hranić i sinovac mu Herceg Stjepan.

Utvrđenje je bilo u prošlosti vrlo značajno zbog svog geografskog i strategijskog položaja i u nizu utvrđenja koja su imala da motre i brane plodne doline i važne puteve ovodašnjeg područja. Samobor je bio kao što je i spomenuto omiljeni grad Hranića. U njemu su primali strane poslanike i trgovce. Jedno poslanstvo je boravilo 1423, a drugo 1430. godine.  Od 1397. do 1435. godine više puta su u Samobor dolazili karavani iz Dubrovnika. Samobor je tada imao veliku strategijsku ulogu i važio kao najisturenija odbrambena tačka u ondašnjoj bosanskoj kravljevini.

Ostaci srednjovjekovne tvrđave Herceg Stjepana - Samobor
image-2994
Ostaci srednjovjekovne tvrđave Herceg Stjepana – Samobor

Između rijeke Janjine i njene pritoke Batovke u neposrednoj blizini Samobora prostire se naselje Međuriječje. Konstantin Porfinogenet spominje neko Međuriječje (Megyretus) u X vijeku. Naselje je pripadalo staroj raškoj državi srpskih vladara sve do 1373. godine. Prvi put se spominje u domaćim izvorima 1. oktobra 1461. godine. Tada se spominje kao župa koja je imala glavno utvrđenje Samobor, pa je Međuriječje bilo u XIV i XV vijeku podgrađe grada. Tu u Međuriječju pod Samoborom, je izdao 13. oktobra 1461. godine Herceg Stjepan jednu povelju.

Isto tako na lijevoj strani Drine, prema naselju Ustiprači, postoje ostaci jednog utvrđenja za koje se smatra da bi moglo biti Zvečaj. Ostaci ovog utvrđenja nalaze se na oko 1100 m nadmorske visine. Ovo utvrđenje takođe u XIV i XV vijeku po svom geografskom položaju moralo je imati vrlo važnu strategijsku ulogu u odbrani ovdašnjeg dijela doline Drine. Pored toga, iznad same crkve u Sopotnici na jednom manjem uzvišenju postojalo je u XV vijeku takođe jedno utvrđenje za koje se smatra da je nosilo ime Žir. Ovo utvrđenje se spominje prvi put 1448. godine kao Castrum Syr. Smatra se da je u njemu imao sjedište poznati vlastelin ovog kraja Radoslav Širinić-vazal i rođak Hercega Stjepana. Po svom položaju ovo utvrđenje je tada štitilo grad Goražde i moralo je imati dobro opremljenu vojnu posadu radi odbrane.

Ne zna se tačno koje su godine zauzeli Turci Samobor. Pretpostavlja se su ga zauzeli 1465. i dugo ga upotrebljavali u svoje svrhe, držeći u njemu vojničku posadu. Od prvih godina vlade sultana Bajezida (1481 – 1512), pa sve do 1832. godine imao je ovaj grad stalnu tursku posadu. I stoje ruševine starog grada Samobora. Još se mogu vidjeti ostaci srednjovjekovne kule i tamničarske prostorije, te ostaci nekadašnje dvorske crkve koja je u doba Turaka pretvorena u džamiju.

Danas u okolini Goražda postoji još dobar broj spomenika koji ukazuju na prošlost ovih krajeva u srednjem vijeku. To su mahom stećci postavljeni negdje osamljeno, a negdje u manjim skupinama kao na području Međuriječja, Ilovače i dr.

Gošić polje, Ilovača, stećci
image-2995
Gošić polje, Ilovača, stećci

Ovdje ću  završiti sa mnogim podacima iznesenenim o prošlosti ovog područja. Za nekoga koje porijeklom iz Goražda prvi put čuti i pročitati o iznešenom je prije svega jedna realizacija o širokoj i bogatoj prošlosti, pa onda shvatanje koliko toga je eventualno još ne dokumentirano i zaboravljeno pod utjecajem vremena, i na kraju tužna realizacija o općem neznanju onih koji nastanjuju pozorište na kojem su se odvijale raznobrojne igre.

The following two tabs change content below.

Check Also

Kaštel – zaboravljeni samostan u stijeni

Svi znamo kako je Bosna i Hercegovina bogata prirodnom ljepotama i kulturnom baštinom. Ovaj tekst …

One comment

  1. Svaka čast, odličan članak!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *