Najstariji ostaci Homo sapiensa

U kojoj zemlji su pronađeni do sad najstariji ostaci Homo sapiensa? Bilo je to pitanje s najmanje točnih odgovora u prošlonedjeljnom Arheonovom kvizu. Prije par desetljeća točan odgovor bio bi „U Etiopiji“. Međutim, istraživanja u špilji Jebel Irhoud u Maroku poljuljala su ovu tvrdnju. Istraživači tvrde da su upravo ovdje pronašli najstarije do sada poznate ostatke vrste Homo sapiens. Smatraju da se radi o oko 300 000 godina starim ostacima. S druge strane, dio stručnjaka smatra da se ovdje još uvijek ne radi o Homo sapiensu.

U špilji Jebel Irhoud rudari su još davne 1961. godine pronašli nevjerojatno dobro očuvanu lubanju. Primitivni oblik lubanje upućivao je na prilično velik mozak. Stoga je ovo nalazište prvotno pripisano Homo neanderthalensisu. Međutim, istraživanja ovdje nisu prestala.

Francuski paleoantropolog Jean-Jacques Hublin nastavio je razmišljati o ovom otkriću. Svoju karijeru započeo je upravo nalazom čeljusti (1981) u Jebel Irhoudu. Kada se preselio na Max Planck institut (Institut atropološke evolucije) u Leipzigu, dobio je sredstva da nastavi istraživanja u ovoj tada urušenoj špilji. Novi fascinantni ostaci počeli su izranjati. Hublinov tim nastavio je istraživanja 2004. godine. Tada su pronađene nove djelomično očuvane lubanje, čeljusti, zubi te kosti ruku i nogu. Ovi ostaci pripadali su najmanje pet različitih individua (djece i odraslih). Osim toga, sloj u kojem su pronađeni ostaci čovjeka sadržao je i ostatke kamenog oruđa. 

Hublin i njegov kolega s instituta „Max Planck“ Phillipp Gunz otkrili su da novopronađena lubanja ima nešto uži čeoni greben. Kosti lica lubanje više su uvučene ispod gornjeg dijela lubanje, a ne toliko izbočene prema naprijed. Zato ovo otkriće smatraju prvim primjerom razvoja Homo sapiensa. Međutim, mozak je još uvijek bio velik, kao i zubi.

To je značilo da je prvo došlo do evolucije lica, a tek potom do evolucije lubanje i mozga. Nalazi s drugih svjetskih lokaliteta također potvrđuju ovu teoriju.

Pored toga, utvrđeno je i da su stanovnici ove špilje poznavali vatru budući da su pronađeni ostaci kamenog oruđa koji su bili izloženi gorenju.

Daniel Richter, također znanstvenik na institutu Max Planck, metodom termoluminiscencije pokušao je utvrditi koliko je vremena prošlo otkad su kristalni minerali u kamenu bili izloženi djelovanju vatre. Dobio je 14 datuma koji daju prosječnu starost od 314 000 (±35 000) godina. Ova datacija poklapa se s datacijom dobivenom naprednijom metodom radiometrijske datacije zuba koja je pokazala novi datum 286 000 godina.

Mnogi znanstvenici slažu se da je ovo veliko otkriće, ali da se nikako ne radi o modernom, nego o protomodernom čovjeku. Preostaje nam čekati nova fenomenalna otkrića koja će napokon rasvijetliti sliku evolucije modernog čovjeka. Do tada s rezervom možemo reći da su najstariji ostaci Homo sapiensa pronađeni u Maroku. Ili se pak možemo držati šire prihvaćenog mišljenja da najstariji ostaci potječu iz Etiopije.

VEZANI LINKOVI

Gdje je živjela Lucy?

Lucy (In The Sky With Diamonds)