Archaeon Arheološki portal Bosne i Hercegovine
Mikenski kompleks, jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta, smješten je na sjeveroistoku Peoloponeza. Bogatstvo ovog lokaliteta zaista je veliko. Iako smatramo da se bogatstvo ne krije samo u zlatu, Mikena je, između ostalog, skrivala i zlatne nalaze. Pronašao ju je Heinrich Schliemann 1867. godine, kada je otkrio bogato opremljen krug grobova odmah pored Lavljih vrata.
Vjerovalo se da su kompleks izgradili jednooki divovi Kiklopi na zapovijed mitskog osnivača Mikene, Perzeja. Mit dalje govori o tome kako je palača prešla u ruke Atreja i njegovih nasljednika. Navodno je tada postala poprištem brojnih krvavih i incestoidnih postupaka koji se vežu za Atrejevu porodicu.
Iako rado čitamo mitove koji nam često golicaju maštu, nalazi govore sami za sebe. Postojeće interpretacije ne moraju biti točne i svi smo pozvani da se upustimo u istraživanje i preispitamo dosadašnja saznanja. Stoga interpretiranje nalaza neće biti glavna tema ovog članka. Ovdje navodimo samo neka od brojnih bogatstava koja su se nalazila u Mikeni.
Možda su najprepoznatljiviji detalj s ovog lokaliteta Lavlja vrata. Lavlja vrata nalaze se na ulazu u kompleks, a sačinjena su od dva okomita i jedne vodoravne kamene grede iznad kojih se nalazi monumentalni reljef s dva lava okrenuta prema stupu koji se nalazi između njih. Ovaj reljef smatra se najstarijim reljefom iz perioda stare Grčke. U već spomenutim grobnicama Schliemann je pronašao zlatne posmrtne maske (koje je povezao s kraljem Agamemnonom). Ovi grobovi drže se vladarskim grobovima, budući da su u njima pronađeni mnogi vrijedni nalazi. Grobovi muškaraca bili su opremljeni bogatim svečanim oružjem, poput bodeža ukrašenih prizorima krajolika i lova. U ženskim grobovima pronađene su jantarne ogrlice, dijademe i broševi. Svi grobovi su, osim toga, sadržali i keramičke posude. Izvan gradskih zidina pronađeni su neobični grobovi tholosi, od kojih je najpoznatija tzv. Atrejeva riznica koja spada u najdojmljivije spomenike te vrste.
Brojne priče temelje se na tumačenju mikenskog „inventara“. Slika tadašnjeg mikenskog društva, ipak je još uvijek prilično maglovita. Stoga, ostavljamo istraživačkom duhu čitatelja da istraži i stvori vlastitu verziju priče o životu Mikenjana. Stvorena slika vjerojatno će biti izgrađena na subjektivnom dojmu što svakako ima svoje čari. Za oživljavanje objektivnije slike o Mikeni i Mikenjanima potrebno je, ipak, još puno istraživačkog rada.
*Fotografije urađene na ekskurziji studenata arheologije Sveučilišta u Mostaru 2008. godine
Kiša Ereš
Latest posts by Kiša Ereš (see all)
- Intervju s podvodnim arheologom Darkom Kovačevićem - September 27, 2022
- BOSANSKOHERCEGOVAČKE ARHEOLOGINJE - March 7, 2021
- Najstariji ostaci Homo sapiensa - March 6, 2021
