Home / Autorski članci / Hercegovačka Atlantida

Hercegovačka Atlantida

U dubinama Bilećkog jezera kriju se zaboravljeni ostaci jedne prekrasne antičke vile. Hercegovačka Atlantida, kako je volim nazvati, zadnji put je viđena 1968. godine kada je završila pod vodom spomenutog jezera.

Ostatke rimske vile u selu Panik kod Bileće prvi je uočio Vaclav Radimsky, a nakon toga ih spominje i Dimitrij Sergejevski kod proučavanja ostataka rimskog puta kod Prla. Prvi pregled ovog kompleksa obavljen je 1957. godine kada su, prilikom gradnje centrale na Trebišnjici, djelatnici Zemaljskog muzeja u Sarajevu pregledali teren kako bi prije potapanja dijela terena zaključili o nalazištima kojima je potrebno sustavno istraživanje. U izvještaju je zaključeno da je najveću pažnju potrebno posvetiti upravo antičkim ostacima u Paniku.

Istraživači - Hercegovačka atlantida

Najvažniju ulogu u istraživanju ove vile odigrala je arheologinja Irma Čremošnik. Ona je za ovu vilu bila ono što je Platon bio za Atlantidu. U nekoliko izvještaja s iskopavanja, objavljenih u Glasniku zemaljskog muzeja – 1960. i 1974. godine, detaljno je opisala ostatke ove prekrasne vile.

Sa sistematskim istraživanjem započelo se tek 1967. godine kada su za to osigurana financijska sredstva. Prvo su u kolovozu i rujnu 1967. godine istražene najbolje očuvane arhitektonske strukture ove vile na lokalitetu Crkvina. Otkriven je prostrani luksuzni objekt ukrašen mozaicima i freskama , ali su ruševine oko ove građevine ostale uglavnom neistražene budući da je do prosinca iste godine trebao biti potopljen sav teren Panika.

U studenom je uz pomoć sredstava dobivenih od Sekreterijata za obrazovanje i kulturu istražen jedan dio ostataka ovih ruševina, što predstavlja drugu fazu istraživanja. Treća etapa istraživanja provedena je u kolovozu 1968. godine kada su istraženi ostaci na Dračevoj strani za koje je Čremošnik smatrala da predstavljaju gospodarski objekt vile u Paniku.

Istraživanja su pokazala da glavna zgrada pripada tipu U-vile. Objekt je bio smješten uz rijeku Trebišnjicu, a dobra očuvanost može se pripisati okolnostima da se našao pod šumskim pokrivačem i na taj način nam ostao bolje sačuvan od objekata čiji su ostaci zatečeni na njivama i uglavnom dosta oštećeni i uništeni.

Moguća rekonstrukcija - Hercegovačka atlantida

Sustavno istraživanje pokazalo je da se ovdje radi o dva kompleksa nasuprotnih prostorija (kupatilo i reprezentativne prostorije) vezanih na jednom, a možda i na drugom kraju trijema. Najvjerojatnije su zatvarale četverokutni prostor na kojem se prostirao veliki vrt.

Na krajnjem zapadu pronađeni su i ostaci manjeg hrama i uz njega jedne zgrade. Okolo ovih ostataka zidova nalaze se gomile kako one primarne, koje su nastale iznad antičkih građevina, tako i one sekundarne, nastale iskrčivanjem zidova. Stoga je izvođenje zaključaka bilo otežano.

Iako su neke od ovih zgrada nepravilno položene, neke ipak su pravilno izvedene. Nepravilnost izvedbe pojedinih građevina može se pripisati prirodnim odlikama terena na kojem su izgrađene. Slika kompleksa na nekim dijelovima je i ispresijecana, ali se ipak može uspostaviti veza između otkrivenih objekata što upućuje na njihovu povezanost oko manjih ili većih otvorenih prostora što je u skladu s načinom gradnje tadašnjih vila. Zapravo se samo se za objekt I može utvrditi oblik građevine, dok se o oblicima ostalih građevina teško može sa sigurnošću govoriti. Objekt I zgrada je u obliku slova „U“ koja se sastojala od južnog i sjevernog krila (gdje su se nalazile i glavne prostorije) te portika na zapadnoj strani.

Raspored mozaika - Hercegovačka atlandida
Raspored mozaika u vili u Paniku

U južnom dijelu ove zgrade nalazila su se dva reda prostorija koja su, kako se čini, služila kao kupatilo. Čini se da kupatilo i u ovoj kao i u ostalim luksuznim vilama Rimskog Carstva bilo bogato ukrašeno. O tome svjedoče ostaci fresaka i mozaika. Najbolje su očuvani ostaci srednjeg zida koji je se protezao između spomenuta dva reda prostorija. Istočnije prostorije u ovom dijelu zgrade slabije su očuvane.

Prostorije na jugoistoku bile su portikom povezane s prostorijama na sjeveroistoku. Iza portika, odmah iznad prostorija za koje se pretpostavlja da su služile kao kupatilo, bio je još jedan niz prostorija koje nam nisu sačuvane.

Čini se da se između ovog pretpostavljenog objekta te objekata II i III nalazio još jedan slobodni prostor. I portik je bio ukrašen mozaicima od kojih je najveći dio oštećen.

U sjevernom krilu glavnog objekta nalazi se reprezentativni prostor s tri reda velikih prostorija raspoređenih četverokutno sa portikom na istočnoj strani. Posebno se oblikom ističe jedna križna prostorija koja je vjerojatno služila kao triklinij. U ovoj prostoriji pronađen je mozaik koji se svojom preciznom izradom izdvaja od drugih mozaika čiji su ostaci pronađenu u ovom kompleksu. Na mozaiku je bio prikaz Orfeja sa lirom u ruci i životinjama sa strane.

Orfej i Meduza - Hercegovačka Atlanditda
Mozaik s prikazom Orfeja i Meduze iz vile u Paniku (Busuladžić, 2008)

Prema Čremošnik, ova križna prostorija je vjerojatno nešto kasnije dodana ovdje, a čini se da je ovaj oblik prostorije bio prilično popularan u razdoblju kasne antike. Najčešće se ovakav tlocrt koristi u kupatilima vila urbana u antici. Čini se kako je križna prostorija vile na Paniku ipak pripadala dijelu vile koji je služio za ljetni boravak.

Iako se, zbog oštećenosti prostorija, ne mogu dobiti podaci o izgledu najvećeg dijela mozaika pronađenih u objektu I, prema očuvanim dijelovima koji su sačuvani uglavnom uz zidove većine prstorija u sjevernom krilu objekta, može se izvesti zaključak da su sve prostorije bile bogato ukrašene.

Mozaici - Hercegovačka Atlantida
Izvorno stanje mozaika sa prikazom Orfeja (GZM, 1974.)

Između ostalih  objekata ovog kompleksa pronađen je čitav niz suhozidnih ostataka što upućuje na činjenicu da su antički zidovi na ovim dijelovima bili prilično uništeni te ih nije bilo moguće tako detaljno rekonstruirati kao prostorije objekta I.

Objekti II i III predstavljaju sjevernu granicu ovog kompleksa. O točnom obliku i rasporedu prostorija u njima ne može se govoriti jer su u smjeru sjevera i zapada prilično oštećeni. Također treba naglasiti da se na prostoru između ovih dvaju objekata i južnog krila objekta I nalazi čitav niz suhozidnih ostataka i kao i ostataka grobova što upućuje na činjenicu da su antički zidovi vile na ovoj strani prilično oštećeni, te se čini da nije moguće točno rekonstruirati ovaj dio vile urbane na Paniku.

Prostorije objekta II, s posebnim naglaskom na one istočnije, vjerojatno su služile za zimski obravak, jer izgleda da su bile grijane. U njima su pronađeni i brojni ostaci keramike za koje se pretpostavlja da su korišteni tijekom gozbi koje su organizirane u vili. Idući dalje prema sjeveru i zapadu prostorije su prilično oštećene zbog grobova koji su nastali iznad osnova rimskih građevina.

Kod objekta III sačuvan  je samo „ostatak prefurnijuma hipokausta“ uz koji se nalazila mala prostorija s apsidom za koju se pretpostavlja da je bilo manje kupatilo izgrađeno za potrebe obitelji vlasnika imanja. U blizini ovih objekata uočene su i antičke grobnice sa ostacima keramike.

Za objekt VII koji se nalazi na južnom kraju kompleksa građevina na Crkvini, odnosno nešto zapadnije od objekta I, pretpostavlja se da predstavlja hram, zbog neuobičajenog načina gradnje. Čini se da se i ovdje radi o tipu templum in antis. Oblik  i način gradnje (od velikih dobro obrađenih kamenih blokova) govore u prilog tvrdnji da se radi o ostacima manjeg hrama.

Očuvani dijelovi arhitekrute objekta VI, izgrađenog neposredno do „hrama“ također govore u prilog prethodno navedenoj tvrdnji. Od objekta VI očuvani su ostaci paralelnih zidova jedne prostorije. O povezanosti sa objektom VII svjedoče ostaci pet rimskih ključeva što upućuje na to da su se ovjde čuvali pod ključem čuvali neki predmeti, najvjerojatnije obredni predmeti.

Dakle, svi opisani objekti pripadaju ostacima vile koje je služila za stanovanje. Nisu pronađeni nikakvi ostaci poljoprivrednih zgrada ili zanatskih radionica. Ovo je činjenica na temelju koje Irma Čremošnik donosi zaključak o obližnjoj vili na Dračevoj strani kao o gospodarskom objektu ove luksuzne vile. To međutim nikako nije dovoljno čvrst dokaz o povezanosti ovih dviju vila.

Bilećko jezero
Pod vodama Bilećkog jezera kriju se ostaci prekrasne rimske vile (foto: trebevic.net)

Kakogod, ova vila bila je prekrasno zdanje kakvo rijetko viđamo na našim prostorima. Njeno posebno bogatstvo su prekrasni mozaici i freske kojima ćemo posvetiti poseban članak.

Nažalost, vilu u Paniku, baš poput Atlantide, većina nas nikad nije vidjela niti će vidjeti, a rijetki su za nju i čuli. Na ovom mjestu želim samo sačuvati spomen na ovo tako značajno i potopljeno rimsko zdanje koje više nećemo imati priliku ni istraživati. Svejedno se nadam da će se u neposrednoj okolini pronaći ostaci koji će pomoći da, barem donekle, rasvijetlimo njezinu priču.

Vezani članci: Hercegovačka Atlantida: Mozaici

Rimske terme u Laktašima


The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

Mag. arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

bbc

Arheologija na ekranu: “The Dig” (Netflix, 2021)

Ako poznajete nekoga tko obožava Indianu Jonesa i htio bi upisati arheologiju, preporučite mu da pogleda The Dig.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com