Eleuzinske misterije

Eleuzinske misterije su najstarije poznate misterije u Rimskom carstvu i mogu se uzeti kao dobra podloga za razumijevanje drugih misterijskih religija. Kult su organizirali grad Atena i kralj, a za Atenjane je predstavljao misterije.

Mit vezan za eleuzinske misterije kaže kako božica žetve Demetra (Cerera) traži svoju kćer Perzefonu koju je oteo bog podzemlja Had. Traži je bakljama, a kad je napokon pronađe vraća ju natrag na zemlju na četiri mjeseca, i to u Eleuzinu, a ostali dio godine provodi u Podzemlju. Otuda potječe prikaz baklje u ikonografiji prikazivanja scena u kojima sudjeluju Demetra i Perzefona.

triptolemus
image-789

Kult misterija ima dvije svečanosti, a to su mali misteriji u Agrai, predgrađu Atene, u proljeće, i veliki misteriji u Eleuzini u jesen. Mali misterij – myesis, inicijacija, predstavlja obred prijelaza u novo postojanje.

Obred je poznat i s prikaza na jednoj vazi. Slijed događaja na njoj prikazan je redom: na prvom prizoru Heraklo stavlja na oltar prase i dva kruha ili kolača, dok eleuzinski svećenik nasuprot njega izlijeva ljevanicu, tu je i zdjelica s tri makova cvijeta. Srednja slika prikazuje Herakla prekrivenog lica, kako stoji na ovnujskoj koži, a svećenik nad njegovom glavom drži košaricu za žito. Demetra sjedi kraj Perzefone koja drži baklju u ruci. Demetra drži klas, a i glava joj je okrunjena klasjem. Ovnujska koža, baklja i košarica na ovom prikazu simboli su čišćenja. Posvećenik se mora prije toga okupati u Iliosu. Čišćenje pokazuje odlučan raskid s dosadašnjim postojanjem ili ulazak u novi svijet vrednota i odnosa.

500px-NAMA_Mystères_d' ><span></span></a></div>              
<a href=
image-790

Veliki misteriji su manje poznati. Ova svečanosti obavlja se u Eleuzini. Polazilo se u svečanoj povorci po svetoj cesti da bi se prisustvovalo noćnim svečanostima u Telesterionu (velika dvorana koja je mogla primiti i deset tisuća ljudi). Mist, već ranije posvećen u malim misterijama, polazio se okupati u moru, nakon čega je, praćen  narodom, odlazio u Eleuzinu. Tu se za njega ostvaruje izvršenje  – telete.  Kod Klementa Aleksandrijskog pronalazimo tekst koji opisuje eleuzinski obred: ”Postio sam, pio ječmeno pivo, uzeo iz košarice, rukovao s time i položio natrag u kalanthos i opet ponovo u kovčeg.

Kovčeg neki tumače kao Demetrino krilo i želi se reći da je mist ponovo rođen. Popratni obredi kod eleuzinskih misterija su pokreti mista, vitlanje bakljama i udaranje u bubnjeve. Najznačajniji dio obreda je gledanje. Pindar to iskustvo opisuje riječima: ”Blažen koji to gleda i napusti zemlju. On pozna svršetak života, ali i početak.” Ipak, ostaje nepoznato što se zapravo vidi. Izvanjske svečanosti su slavlje buđenja novog života u prirodi, ali misti dobivaju i sigurnost i nadu da će dijeliti sudbinu s božicom Perzefonom. Kult se obavljao samo u Eleuzini.

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

Mag. arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

Laboratorija za arheologiju pomorstva

Osnovana laboratorija za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu Kotor

Na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore nedavno je osnovana Laboratorija za arheologiju pomorstva (LAP) …

One comment

  1. Nice post. I used to be looking at continually this blog and i’m motivated! Extremely useful details exclusively the sections 🙂 My spouse and i deal with such information lots. I’m trying to find this unique details for a long period. Appreciate it in addition to all the best !.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *