Eleuzinske misterije

Eleuzinske misterije su najstarije poznate misterije u Rimskom carstvu i mogu se uzeti kao dobra podloga za razumijevanje drugih misterijskih religija. Kult su organizirali grad Atena i kralj, a za Atenjane je predstavljao misterije.

Mit vezan za eleuzinske misterije kaže kako božica žetve Demetra (Cerera) traži svoju kćer Perzefonu koju je oteo bog podzemlja Had. Traži je bakljama, a kad je napokon pronađe vraća ju natrag na zemlju na četiri mjeseca, i to u Eleuzinu, a ostali dio godine provodi u Podzemlju. Otuda potječe prikaz baklje u ikonografiji prikazivanja scena u kojima sudjeluju Demetra i Perzefona.

Kult misterija ima dvije svečanosti, a to su mali misteriji u Agrai, predgrađu Atene, u proljeće, i veliki misteriji u Eleuzini u jesen. Mali misterij – myesis, inicijacija, predstavlja obred prijelaza u novo postojanje.

Obred je poznat i s prikaza na jednoj vazi. Slijed događaja na njoj prikazan je redom: na prvom prizoru Heraklo stavlja na oltar prase i dva kruha ili kolača, dok eleuzinski svećenik nasuprot njega izlijeva ljevanicu, tu je i zdjelica s tri makova cvijeta. Srednja slika prikazuje Herakla prekrivenog lica, kako stoji na ovnujskoj koži, a svećenik nad njegovom glavom drži košaricu za žito. Demetra sjedi kraj Perzefone koja drži baklju u ruci. Demetra drži klas, a i glava joj je okrunjena klasjem. Ovnujska koža, baklja i košarica na ovom prikazu simboli su čišćenja. Posvećenik se mora prije toga okupati u Iliosu. Čišćenje pokazuje odlučan raskid s dosadašnjim postojanjem ili ulazak u novi svijet vrednota i odnosa.