Archaeon Arheološki portal Bosne i Hercegovine
Stari grad (castrum) Tržac (Tersacz, Tarsacz, Terschacz) se nalazi nasuprot selu Ljeskovcu, iznad ušća Mutnice u Koranu, zapadno od Cazina u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Prvi put se pominje početkom XIV. stoljeća kao grad u posjedu porodice Babonića Blagajskih, a spominje se i u Modruškom urbaru iz 1486. godine, a kasnije se spominje u vlasništvu knezova Frankopana i po njemu se prozvala jedna grana ovog roda Frankopani Tržački. Etimološki, ime grada se vezuje za trg,tj Tržsk(i) grad – ”tvrđava koja štiti trg”, a što najvjerovatnije predstavlja sličnu osnovu za naziv mjesta Tržac kod kruševačkog Aleksandrovca u Srbiji.
Tržac je prostorno utvrđenje smješteno na brijegu. Prosječne dimenzije obora iznose oko 62 x 60 m. Neuobičajenje način postavljanja grada na teren. Gradovi na visovima u pravilu su locirani na zaravni brijega. Utvrda Tršca opasuje vrh brijega spuštajući se sa bedemima i kulama niz njegove padine, ostavljajući unutrašnji prostor obora kao prirodan brežuljak čiji je vrh viši od bedema.
Utvrđenje ima oblik nepravilnog četverougla, sa jednom šestougaonom bedemskom kulom nasjeveroistočnom uglu, po jednom okruglom kulom na sjeverozapadnom i jugoistočnom uglu i jednom polukružnom bedemskom kulom na sredini sjevernog bedema. Na jugozapadnom uglu nema ni bedema, ni kule jer se na tu stranu teren strmo obara. Bedemske kule su raznih dimenzija, prilagođene zemljištu, bez zida prema oboru. Debljina zida bedema i kula varira od 0,8 do 1 m.
Tržac se sastoji od kružne branič-kule, kaštela oko nje i utvrda oko kaštela i naselja. Međutim, sva tri objekta nisu mogla biti građena istovremeno: najvjerojatnije je prvo podignuta branič-kula pa kaštel i, na kraju, bedem, sve u duljem vremenskom rasponu. Način zidanja tih bedema, koji su danas jedini vidljivi ostatak Tršca, govori o vrlo kasnom vremenu nastanka. Zidani su kamenom lomljenjakom, bez mnogo pažnje, a na dva-tri još sačuvana otvora u zidu okviri su tek malo bolje odabrani komadi kamena lomljenjaka. Takvo zidanje govori o vjerovatnosti da su bedemi sazidani nakon osmanske pohare tržačkog posjeda 1530.
Godine 1551. general Lenković je preporučio kralju Ferdinandu Tržac kao zgodno mjesto za obranu, pa je radi toga već 1552. godine Nikoli Frankopanu Tržačkom bilo dozvoljeno da pod svoju komandu stavi 50 konjanika, a za gradove Tržac, Mutnik, Drežnik i Modrušu još 200 konjanika. Od 1552. do 1584. godine bila je u gradu krajiška posada. Krajiški general Lenković je već 1553. godine tražio još 20 pješaka za obranu Drežnika i Ledenica, a Sabor je 1557. godine odredio da se utvrde Drežnik, Tržac i Modruš. Godine 1558. Nikola gubi područje oko Tržca i 1578. Drežnik. Već 1558. godine Osmanlije su teško opustošile ovaj grad, a i okolna naselja, te nakon 1576. godine i pada Cazina i Bužima, pod Osmanlije pada i Tržac.
U godinama 1584. i 1588. odlučeno je da se grad napusti, ali je još 1590. godine imao posadu sa kapetanom Križanićem na čelu. Osmanlije su ga naselile i popravile 1626. godine, a posadom je upravljao ćehaja bihaćkog kapetana.
Sadašnje stanje ove građevine je u vrlo teškom stanju i izostaje sistematska briga i zaštita na duži vremenski period, a pomak se ne očekuje ni u bližoj budućnosti.
Kemal Abdić
Latest posts by Kemal Abdić (see all)
- Castrum Cazin do osmanskog osvajanja - July 17, 2014
- Castrum Ostrožac do osmanskog osvajanja - June 4, 2014
- Castrum Tržac do osmanskog osvajanja - May 9, 2014
