Antička baština Zadra – najbolje europske destinacije 2016. godine

Zadar, hrvatski grad na obali Jadrana posebne ljepote i povijesna značaja, ove je godine na belgijskom portalu European Best Destinations izabran za europsku destinaciju godine, iako su mu konkurenti bili znamenite europske prijestolnice poput Pariza, Rima, Berlina i Praga. Izbor je to bio od strane brojnih glasača ne samo iz Europe, već iz čitavog svijeta koji su odlučili da upravo Zadar zaslužuje odnijeti taj naslov. Osim morskim orguljama posebna opuštajućeg zvuka i magičnim zalaskom sunca, taj sjevernodalmatinski grad atraktivnost među turistima duguje i bogatoj antičkoj baštini koja ga čini savršenim spojem tradicije i suvremene kulture zbog čega se svake godine može pohvaliti sve većim brojem oduševljenih posjetitelja.

Antička povijest Zadra počinje negdje u 2. stoljeća pr. Kr. kad zadarsko područje naseljeno plemenom Liburna postupno počinju osvajati Rimljani koji prepoznaju sve njegove kvalitete i potencijale kojima su se već ranije Liburni, vrsni pomorci i trgovci, stoljećima služili. Rimski je narod stoga na položaju veoma povoljnom za funkcioniranje trgovačke luke oko 48. pr. Kr. uspostavio koloniju (Colonia Julia Iader) koja je postala vrlo važno rimsko uporište na prostoru provincije Dalmacije.  Jader je tako, kao rimska kolonija, bio uređen po načelima rimskog urbanizma koji odlikuje pravilna mreža gradskih komunikacija koje dijele grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne gradske četvrti – insulae, s jasno i pravilno istaknutim decumanusom i cardom kao glavnim gradskim ulicama. Na zapadnom kraju grada izgrađen je bio glavni trg – forum, a do njega nešto povišenijem položaju kapitolij s hramom namijenjenim za štovanje kulta Kapitolijske trijade. Na prostoru okrenutom moru bio je smješten emporij, a sam je grad bio zaštićen jakim zidinama na više mjesta ojačanim monumentalnim kulama koje je dao sagraditi sam car August. Imao je i javni vodovod kojim se dopremala voda iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i druge dijelove gradske infrastrukture potrebne za funkcioniranje razvijenog urbanog života, također  pretpostavlja se i postojanje amfiteatra i teatra.

Zadarski forum je kao arhitektonski kompleks bio izgrađen po pravilima klasičnog urbanizma rimskog carskog razdoblja u vrijeme principata. Prema mjerama jedan je od najvećih na Jadranu. S tri je strane bio okružen trjemovima (porticus) i otvoren prema kapitoliju, a pod tim trjemovima bile su poredane raznovrsne trgovine i zanatske radnje (tabernae) čiji su ostaci u određenoj mjeri sačuvani i kojima se i danas može prošetati. Ostala su očuvana i dva monumentalna stupa koji su u antici bili dijelovi foruma. Jedan od njih stoji na otprilike izvornom mjestu, dok je drugi 1729. godine premješten na drugu stranu poluotoka kod crkve Sv. Šime i ondje se još uvijek može vidjeti u svojoj monumentalnoj veličini.

Do samog foruma, na malo povišenijem mjestu, smjestio se kapitolij s hramom posvećenom božanstvima Kapitolijske trijade, sagrađen u Augustovo doba i orijentiran  prema forumu kako bi s njime činio jedinstvenu veličanstvenu cjelinu. Njegovu rekonstrukciju u današnje vrijeme omogućuju brojni pronađeni arhitektonski ulomci i temelji  koji danas leže u dvorište jedne kuće iz 17. st., a poznato je i da su se  unutar samog hrama nalazili kipovi božanstava kojima je bio posvećen  jer su nađeni njihovi fragmenti i baze sa zavjetnim natpisima.

Na prostoru uz samu obalu mora nalazila se trgovačka luka – emporij koja je u Jaderu, kao važnom trgovačkom centru, imala veliki značaj i bila bitno zaslužna za njegov prosperitet. O njegovom popločenju financiranom od strane Melije Anijane svjedoči natpis danas ugrađen u Morska vrata koji je izvorno bio dio  rimskog slavoluka.  Jader je imao i dvije bazilike u kojima su se obavljali poslovi gradske uprave te administrativna i sudska djelatnost. Od njih su sačuvani samo temelji, a na mjestu starije bazilike je tijekom 12 i 13 stoljeća podignuta poznata crkva Sv. Stošije. Na Trgu Petra Zoranića vidljivi su ostaci monumentalnog slavoluka s tri otvora i dvije osmerokutne kule, a ostaci rimskog bedema s jednostavnim vratima djelomično su očuvani zapadno od spomenutog trga.

Iako je Zadar tokom godina doživio velike devastacije, zadržao je kontinuitet života i u velikoj mjeri moguće je rekonstruirati njegov antički izgled na temelju arheoloških ostataka. Također,  dovoljno je  sačuvane i prezentirane antičke baštine da posjetitelji mogu osjetiti njegov antički duh kako šetnjom starom gradskom jezgrom, tako i posjetom Arheološkom muzeju i Muzeju antičkog stakla. Stoga  se svakako može reći da upravo ostaci iz vremena starog Rima današnjem Zadru daju posebnu kulturnu privlačnost i da su sigurno pridonijeli njegovu izboru za najbolju europsku destinaciju 2016. godine.

The following two tabs change content below.

• Bio
• Latest Posts

Arheon

Latest posts by Arheon (see all)

• Kapitalizacija WRECKS4ALL projekta - March 20, 2024
• ZANIMANJE MJESECA: MUZEJSKI PEDAGOZI - July 2, 2023
• “Mladi i baština” – otvorene prijave za ljetnu školu - April 18, 2023