Povijest kave

Volite kavu i mislite da ste probali sve vrste od turske, espressa, macchiata, capuccina, moche… Međutim znate li da se većina arheologa i stručnjaka slaže da je najbolja kava ona koja je crna kao noć, slatka kao ljubav i koja dolazi od posebno izabranih prženih zrnaca iz bobica grma “bunno“. Misteriozni grm je stoljećima bio tema među kafe stručnjacima. Mnogi smatraju da je “bunno” grm podrijetlom iz Etiopije, legendarnog mjesta gdje se ovaj napitak prvi put konzumirao. Ovaj je plod u Etiopiji navodno poznat već više od tri tisuće godina. Tamo ga je pleme Galla miješalo sa životinjskim mastima, praveći energetske loptice koje su ratnici konzumirali prije samog odlaska u bitku.

Jedna od legendi opisuje Kaldija, arapskog čobana koji je oko 800. godine prikupio bobice kojim su se hranile njegove ovce jer je primjetio da se ponašaju živahnije nego obično. Nakon konzumacije crvenih bobica po legendi je iskusio duhovno prosvjetljenje, te svoje otkriće podijelio s koptskim svećenicima koji su bobice namakali u vodi.

U isto vrijeme postoji pretpostavka da je prvu kavu otkrio Homer. U Odiseji opisuje slučaj gdje Helena, kćer Zeusova pomiješa piće u posudi koje “ima moć da odagna tugu, ljutnju i bolne uspomene.” Arheolozi su u spisima iz 900. godine pronašli dokaze da se kava u arapskom svijetu koristila kao lijek.

Kad se kava već počela uzgajati, skuhana kava je bila rezervirana samo za svećenike i medicinsko osoblje. Iz Etiopije korištenje kave prelazi na Bliski istok. Jemen je prva država koja je imala i plantaže kave, točnije u gradu Mocha prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.

U početcima uzgoja, kava je bila namijenjena samo svećenstvu i u medicinske svrhe. Kasnije je bila znak bogatstva i konzumirali su je samo imućni ljudi, međutim kad je tek postala dostupna širim masama nije dobro primljena. Konzervativni imami su utjecali na to da se 1511. godine u Osmanskom Carstvu zabrani zbog stimulirajućih učinaka koje je imala.

Međutim zbog velike popularnosti se ova zabrana ukida 1524. godine i tijekom 16. stoljeća Turska razvija običaj svakodnevnog ispijanja kave.
Mletački liječnik Prospero Alpini je kavu predstavio Europi, te od godine 1570. mletački trgovci u Veneciju uvoze kavu zajedno s duhanom.

I u Veneciji, te kasnije u Velikoj Britaniji su različite skupine tražile zabranu ispijanja kave. U Veneciji su je talijanski kršćani smatrali ‘đavolim pićem’, a u Velikoj Britaniji žene traže zabranu za muškarce ispod 60 godina jer smatraju da zbog kave njihovi muževi gube vrijeme i „ogovaraju više nego žene“.
Ipak, kava vrlo brzo osvaja i kritičare, te se širi diljem svijeta. Prve kavane nastaju u 16. stoljeću u Arabiji te Istanbulu, a u 17. stoljeću se otvaraju i u Europi.

Francuski kralj Luj XIV. je bio veliki ljubitelj kave te je zbog uzgoja dao izgraditi prve staklenike na svijetu. Zbog njega je kava stigla i u Latinsku Ameriku gdje se uzgoj kave uvelike razvio, pa i danas 22% ukupne količine kave dolazi iz Brazila.

Danas je kava oslonac našeg društva i druga najprodavanija roba na svijetu, odmah iza nafte. Ovaj topli napitak regulira ljudske živote i diktira određene društvene norme u različitim ambijentima.

Nekad jedva dostupna, danas se kava nalazi u svakom kafiću, a aroma koja ispunja kafiće i ulicu utječe na naša osjetila i emocije. Evolucija kave je preživjela periode ratovanja i gladi, te će samo još više rasti i transformirati se uz međunarodnu kulturu i revolucijske promjene koje se događaju širom svijeta.

---

Vezani članci: Grijeh zvan čokolada

Grijeh zvan čokolada