Renovacije vapnenice

Vapnenice su osnova tradicijskog načina proizvodnje vapna. Ove suhozidne građevine nalik bunjama, građene su kako bi potpuno izgorjele i kamen pretvorile u vapno. Sama gradnja znala je trajati i po nekoliko dana, a gorenje od pet do mjesec dana, ovisno o veličini vapnenice.

Da je posao gradnje vapnenica bio težak i mučan, potvrđuju i rijetki etnografski zapisi o ovom, inače na otocima široko rasprostranjenom načinu privređivanja – naime, na Šolti je zabilježeno kako su vapneničari znali krvariti i iz očiju, ušiju i usta dok su ložili vapnenicu i održavali vatru!

Vatra je morala neprekidno gorjeti, pa su se vapneničari izmjenjivali u smjenama od po dva sata – jedan bi dobavljao granje, a drugi ih gurao u vapnenicu. Temperature su znale dosezati i do 800 stupnjeva, a samo jedna kiša mogla je uništiti višednevni krvavi trud nekoliko vapneničara.

Tradicija proizvodnje vapna na ovaj način napuštena je sredinom prošlog stoljeća kada se vapno počelo industrijski proizvoditi. Kako se ova vještina ne bi zaboravila, ekipa entuzijasta prošlog je proljeća krenula s izgradnjom pučiške vapnenice, prve izgrađene nakon nekoliko desetljeća!

image-5505
Foto: Amir Ivanković – Neo Nomads

Sredstva za gradnju osigurana su putem natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, no ne u dostatnoj količini, što je usmjerilo projekt izgradnje na očuvanje vapnenice kao spomenika kulturnoj baštini – odlučeno je da neće biti zapaljena, kako je originalno zamišljeno. Samu gradnju vodila su i nadgledala dva meštra od zanata, Josip Martinić Meštronte te Tonči Martinić Brko, rijetki još živući majstori s iskustvom gradnje vapnenica na Braču.

U izgradnji je sudjelovalo preko 100 volontera sa svih strana svijeta, a sama gradnja je trajala tri tjedna. No, ubrzo nakon završetka radova, vapnenica je nasilno srušena, a obnovu je dočekala tek ove zime, kada je tridesetak volontera prionulo renovaciji.

U tri dana, vapnenica je proširena, nadograđena i uvećana, te potkovana prirodnim vezivnim materijalom – kombinacijom pijeska, vapna i vode, kako bi se otežalo njeno daljnje oštećenje.  

 

 

 

The following two tabs change content below.

Dijana Šabić

mag. sociologije, etnologije i ekonomije

Latest posts by Dijana Šabić (see all)

Check Also

ZANIMANJE MJESECA: MUZEJSKI PEDAGOZI

Prosječan odgovor na pitanje Što su to muzeji ? u različitim varijantama vjerojatno bi glasio: …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *