Home / Autorski članci / Muzej Hercegovine – Spomen kuća Svetozara Čorovića

Muzej Hercegovine – Spomen kuća Svetozara Čorovića

JEDINSTVO U RAZLIČITOSTI

Pišu: Doris Ivanković, Goran Knezović, Ivona Kukić

http://www.studio88.ba/
image-2936
http://www.studio88.ba/

U prošlom tjednu smo započeli seriju članaka o Muzeju Hercegovine u Mostaru, svim prednostima i manama ove institucije. Tako je bilo govora o spomen kući Džemala Bijedića, a ovaj tjedan se priča nastavlja sa spomen kućom Svetozara Ćorovića.

U spomen kući Svetozara Ćorovića nailazimo na iste probleme kao i u kući Džemala Bijedića. Naime, u ovoj kući živio je jedan od najvećih i najznačajnijih pjesnika s ovih prostora, Aleksa Šantić, i upravo je čitava jedna postavka posvećena njegovom životu i djelu. Međutim, soba u kojoj se nalaze njegovi originalni zapisi, pisma, i druge privatne stvari, poput slika, stolice i prijevoda, je skučena i nepraktična, pa nije moguće dovesti veću grupu turista i posjetioca. Zavidan broj Šantićevih rukopisa je postavljen uz skromne ali vjerodostojne legende.

1
image-2937
Bolji muzeološki koncept bio bi u tome da se proširi postavka na način da se odijeli Šantićevo stvaralaštvo od privatnih pisama, zahvalnica i predmeta te da ih se postavi u dvije ili tri prostorije, kada bi postojala mogućnost za to. Interakcija s publikom, odnosno, sama komunikacija mogli bi biti poboljšana kada bi se na ulazu dijelili ili prodavali prospekti ili razglednice s njegovim stihovima i biografijom, jer na taj način bi svatko zapravo ponio dio pjesnikove zbirke. To bi bila jedinstvena uspomena na viđeno.

Ponovno je problem neadekvatna zaštita nekih predmeta (radni stol sa priborom) u prostoru, jer su postavljeni tako da su nadohvat ruke bilo kojem posjetiocu. Ovo je rizično i može imati katastrofalne posljedice, jer postoji mogućnost uništenja i oštećenja.

Pohvalno je, s druge strane, angažiranje uposlenika koji tečno govori njemački jezik, jer se na taj način istražilo i prevelo ono što je pjesnik pisao na tom jeziku, pa se samim tim proširila kolekcija i saznanje o ovom pjesniku. Pored ove, najbogatije postavke, u ovoj spomen kući nalaze se i postavke posvećene samome Svetozaru Ćoroviću, koji se tu rodio, stvarao i pokrenuo časopis „Zora“, te Hamzi Humi, poznatom mostarskom pjesniku.

5
Iz arhive (15.5.2014)

U vrtu spomen kuće svake godine se održavaju večeri poezije, ali to nismo mogli saznati ili pročitati nigdje u sklopu spomen kuće, što je također propust, jer bi to moglo povećati zainteresiranost i konačno posjećenost same zgrade. Ovaj odjel surađivao je s Narodnim pozorištem na predstavi „Život u smrti-Svetozara Ćorovića“ koju je režirao Ahmed Imamović i sa Arheonom s čijim su predstavnicima održali predavanje profesora dr. Danijela Džine „Postajati Rimljaninom u antičkoj Dalmaciji“. Mobilnost i otvorenost prema drugim kulturnim djelatnostima najbolje je obilježje ove zgrade.

The following two tabs change content below.

Check Also

Soba za procesuiranje i analizu 3D podataka

Intervju s podvodnim arheologom Darkom Kovačevićem

Povodom osnivanja Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu Kotor razgovarali smo s Darkom Kovačevićem, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com