Synaulia je ekipa glazbenika, arheologa, paleorganologa, i koreografa koji su se posvetili istraživanju antičke glazbe i plesa, posebice etruščanskog i rimskog perioda.
Ovaj je projekt 1995. godine pokrenuo talijanski paleorganolog Walter Maioli. Preko 30 godina Maioli se bavio istraživanjem i testiranjem porijekla glazbe, zvuka i glazbenih instrumenata. Proputovao je južnu Europu, sjevernu Afriku i Bliski istok kako bi istraživao tradicionalnu glazbu tog područja. Ime ‘Synaulia’ je grčka riječ koja se u rimskom svijetu odnosila na grupu uglavnom puhačkih instrumenata.
Grupu Synaulia je najprije financirao Nizozemski muzej ‘Rijksmuseum van Oudheden’ , a cilj Synauliae je najprije bio samo edukativan, da pokušaju rekonstruirat antičke glazbene instrumente za nizozemski arheološki centar ‘Archeon‘. Vremenom se opseg njihova rada proširio i obuhvaćao smišljenije ispitivanje povijesti glazbe i plesa Apeninskog poluotoka sa posebnim naglaskom na rimski period. Da bi projekt bio uspješan moralo se najprije izraditi orginalne antičke instrumente a zatim i naučiti svirati na njima.
Da bi dobili bilo kakvu ideju o glazbi koju su ispitivali, znanstvenici su morali istražiti ikonografiju antičkog svijeta, analizirati antičke tekstove, te doći do podataka o društvu i društvenim običajima. Osim toga vodile su se brojne rasprave i istraživale oblasti paleoorganologije (znanost o porijeklu glazbenih instrumenata), arheologije, etnomuzikologije i historiografije. Nakon što se grupa naoružala bogatim podatcima koji su se prikupljali dugi niz godina svoje istraživanje su podijelili na četiri faze. Prve dvije faze istraživanja su se bavila instrumentima i to antičkim puhačkim instrumentima kao što su syrinx, fistulae, tibiae, iynx, itd. U drugoj fazi su se istraživali žičani instrumenti poput lire, kitare, pandure, i sl.
Skupina je izdala dva albuma, prvi pod nazivom “The Music from Ancient Rome, Vol. I” je izdan 1996. godine i na njemu se mogu čuti puhački instrumenti. Drugi album pod nazivom “The Music from Ancient Rome, Vol. II” je izdan 2002. godine, a na njemu prevladavaju žičani instrumenti.
Glazba i zvukovi Synauliae su korišteni kao podloga brojnim filmovima, dokumentarcima i serijalima o antičkom Rimu. Među njima je i općepoznati “Gladijator” iz 2000. godine, redatelja Ridley Scotta u kojem se kao soundtrack može čuti glazba Synauliae pod nazivom “Pavor” i “Etruria“.
Možda ćete se pitati „kako mi uopće možemo znati da je ovako antička glazba zvučala ako nam nisu ostali nikakvi audio zapisi?“ činjenica je da to sa stopostotnom sigurnošću nikada ni nećemo znati, ali s obzirom na ozbiljna dugogodišnja istraživanja i rekonstrukcju antičkih instrumenata znanstvenici se slažu da su rezultati koje je Synaria dobila uistinu izuzetno blizu izvornim antičkim zvucima i glazbi.
Izvor:
http://www.last.fm/
http://www.soundcenter.it/
Latest posts by Vedrana Tutiš (see all)
- Povijest kave - July 9, 2020
- Poslušajte kako je zvučao Nesyamun – mumija stara 3000 godina - June 9, 2020
- O rimskim pjesnicima: Publius Ovidius Naso - June 3, 2020