Home / Autorski članci / Razgovor sa Melisom Forić, tajnicom Centra za balkanološka ispitivanja

Razgovor sa Melisom Forić, tajnicom Centra za balkanološka ispitivanja

uasdfgh
image-668

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 11.11. do 22.11. 2013. godine je u povodu pedesete godišnjice osnutka i djelovanja Centra za balkanološka ispitivanja priređena izložba koja je prikazivala znanstvenu i izdavačku djelatnost centra. Centar za balkanološka ispitivanja je osnovan davne 1963. godine u okviru ANUBIH. Koncept rada centra je osmislio i realizirao osnivač i dugogodišnji direktor Alojz Benac. Centar se tako već pola stoljeća bavi izučavanjm arheologije, etnologije, povijesti, lingvistike i antropologije balkanskih naroda. Alojz Benac je oko sebe okupio i niz renomiranih stručnjaka među kojima su i Duje Rendić-Miočević, Milutin Garašanin, Esad Pašalić, Borivoj Čović, itd.  Zahvaljujući znanstvenim dostignućima te širokom i svestranom publicističkom djelovanju, Centar za balkanološka ispitivanja je dospio u sam vrh europskih i svjetskih znanstvenih tokova.

Prilikom otvaranja izložbe uspjeli smo razgovarati sa stručnom suradnicom i tajnicom centra, Melisom Forić.

Koji je po vašem mišljenju najveći uspjeh koji je Centar postigao?

Mislim da je najveći uspjeh to što se Centar za balkanološka ispitivanja održao punih 50 godina, uprkos teškim uvjetima u kojima je u nekim trenucima djelovao, tu prvenstveno mislim na period posljednjeg rata i godine koje su slijedile neposredno iza njega. Ipak ukoliko želimo istaći najznačajnija postignuća svakako to je u prvom redu rad na pripremi i izdavanju Praistorije jugoslavenskih zemalja, monumentalnom djelu u pet tomova, u kojem su učestvovala najznačajnija imena arheologije bivše Jugoslavije. Ovo sintetsko djelo i dalje predstavlja jedan nezaobilazan temelj za izučavanje praistorije zapadnog i centralnog Balkana bez obzira što je publikovano prije više od 20 godina.  

Na koje ciljeve se najviše centar bazirao prije rata, a na koje poslije rata  i postoje li razlike prije i poslije?

Od svog osnivanja 1963. pa do danas Centar je u svojim programskim ciljevima imao multidisciplinarno proučavanje života, jezika i kulture stanovnika Balkana, kroz naučne discipline arheologiju, istoriju, antroplogiju, lingvistiku, etnologiju itd. To je i danas odrednica u Centrovom radu, što se najbolje može vidjeti kroz Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, časopis koji se kontinuirano objavljuje. Svakako da postoje razlike u uvjetima u kojima je Centar djelovao prije rata i danas, što se reflektira i na njegove programske zadatke. U periodu njegove pune afirmacije (1963-1992) u Centru se radilo na više naučno-istraživačkih projekata kao i terenskih istraživanja. Redovno su organizirani naučni skupovi međunarodnog karaktera te publikovane monografije i posebne studije. Počev od 1998. godine kada je nakon perioda stagnacije započela faza obnove Centra u skladu sa uvjetima u kojima Centar djeluje, uspjeli smo obnoviti veze sa kolegama u inozemstvu i proširiti članstvo Centra, oživjeti njegovu izdavačku djelatnost publikujući redovno Godišnjak, iz godine u godinu, a paralelno s time i tri monografije: ”Umjetnost i religija praistorijskih Japoda” Branke Raunig (2004); ”Antički sepulkralni spomenici s područja Bosne i Hercegovine” Veljka Paškvalina (2012) i ”Religijske predstave prastanovnika južnoslavenskih zemalja” Alojza Benca (2012). Uspješno je održana i Međunarodna naučna konferencija „Balkanologija danas“ 24-25. oktobra 2013, a u planu je započinjanje i nekih istraživačkih projekata.

Na koji način doprinijeti radu centra i imate li web stranicu?

Centar, nažalost nema svoju vlastitu web stranicu ali u okviru stranice Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine www.anubih.ba postoji odjeljak na kojem se publikuju infirmacije o aktivnostima Centra. Trudeći se da Centrova izdanja budu pristupačna što većem broju korisnika, u povodu objetnice koju proslavljamo, priredili smo digitalizaciju svih Centrovih izdanja. Sva izdanja, odnosno 41 broj časopisa Godišnjak, 14 Posebnih izdanja u kojima su publikovani radovi sa naučnih skupova koje je Centar organizirao, zatim bibliografije i posebne studije te 10 monografskih djela, kao i Vanserijska izdanja do kraja tekuće godine biće postavljeni na web stranicu Akademije i biti otvoreni za slobodno korištenje. Na to smo se odlučili prvenstveno svjesni činjenice da su Centrova izdanja zbog svoje neprolazne aktuelnosti i dalje jako tražena, te s obzirom da neka od izdanja danas predstavljaju raritete koji se mogu pronaći samo u nekim specijaliziranim bibliotekama i antikvarnicama. Najbolji doprinos daljem radu Centra može se ostvariti kroz učešće u njegovim izdanjima, odnosno u prvom redu u njegovom časopisu Godišnjak, koji je referentan časopis uključen u nekoliko indeksnih baza kao što su CEEOL, Ebsco Host, Ulrich Periodicals, Cross Ref itd. Redakcija Godišnjaka ima već pozitivno iskustvo sa studentima završnih godina fakulteta iz BiH koji su u par posljednjih brojeva slali prikaze pojedinih knjiga objavljenih u okviru rubrike Kritike i prikazi, što je dobar početak saradnje sa budućim mladim naučnicima iz BiH,  historičarima, arheolozima, etnolozima, lingvistima itd. Nadamo se da će Centar kroz planirane projekte biti u mogućnosti angažirati više mladih saradnika koji će doprinosti radu Centra u njegovoj budućnosti.  

Melisi Forić zahvaljujemo za intervju, a ukoliko niste uspjeli posjetiti izložbu na Sveučilištu u Mostaru, možete to učiniti na Univerzitetu u Sarajevu, Tuzli ili Banjaluci gdje će izložba biti upriličena u sljedećim mjesecima.

no images were found

The following two tabs change content below.
mag. arheologije i engleskog jezika i književnosti

Check Also

“Mladi i baština” – otvorene prijave za ljetnu školu

Otvorene su prijave za sudjelovanje u 18. Međunarodnoj ljetnoj školi “Mladi i baština” (ISSYH – …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com