Archaeon Arheološki portal Bosne i Hercegovine
Osmanska arheologija je grana arheologije koja se bavi materijalnim ostatcima te društvenim sistemima zajednica osmanskog perioda na geografskim područjima gdje se ta vlast direktno ili indirektno očitovala.
Jedan projekt koji se bavio ne samo osmanskom, već i postosmanskom arheologijom je upravo završen i u Mostaru gdje je tim arheologa pod projektom Agencije za stari grad istraživao lokalitet unutar avlije bivše robne kuće Name u nadi da će ondje pronaći temelje osmanskih ili čak starijih struktura.
Arheološki tim koji su činili doc. dr. sc. Igor Kulenović, mag. arh Damir Ugljen, mag. arh. Marko Barišić, apsolvent arheologije Riad Ćišić i volonteri arheolozi i historičari umjetnosti pronašli su temelje velike konstrukcije koje bi se mogle dovesti u vezu sa Džinovića hanom koji je, prema usmenoj tradiciji, tu nekad stajao, a u kojem se uoči austrougarske okupacije BiH skupljala mostarska raja kako bi raspravljala o dolasku iste. Naime, iako se ne zna kad je Džinovića han sagrađen ni kojeg je izgleda bio, arheološka iskopavanja sada daju uvid u izgled same konstrukcije, koji je igrom sudbine, ostao zaboravljen.
Iako je osmanski period u arheološkim okvirima od samih početaka osnivanja arheologije u našoj državi krajem 19. te kroz 20. st. ignoriran, te kao takav nikad nije bio prepoznat kao nešto vrijedno istraživanja, nadamo se da će ovaj projekat, koji je jedan od rijetkih ove vrste, biti jedan od onih koji će gurnuti cijeli koncept percipiranja osmanske arheologije korak naprijed.
Primjenjujući nove paradigmatske okvire suvremene ‘zapadne’ arheologije i kod nas, tradicionalna bosanskohercegovačka arheologija će morati pomaknuti kronološke ali i tematske granice svog izučavanja te spoznati koje bogatstvo i potencijal leži u izučavanju fascinantno šarolikog i multivokalnog svijeta zajednica osmanskog perioda koje tek trebaju da arheološki budu istražene.
Iako sam već u nekoliko članaka na Arheonu napominjao kako se arheologijom lako manipulira u političke i druge svrhe, te konotacije na žalost ne mogu zaobići ni osmanski period, koji će se vrlo lako naći u žiži najrazličitijih prepiranja i interpretacija uvjetovanih očitim nesakrivenim motivima različitih ideoloških strana današnjice.
Ipak, radi tih razloga arheolog zainteresiran za osmanski period ne treba zapasti u pesimizam i beznađe, budući da će možda upravo ovaj period, radi tako jasnih političkih konotacija, pokrenuti promjenu paradigme tradicionalne arheologije u Bosni i Hercegovini koja će, ukoliko se nastavi prakticirati u mjeri kao i do sada, i dalje biti kranje nemoćna u pokušaju rješavanja arheoloških problema proizašlih iz i dalje aktuelnih etničkih previranja.
Marko Barišić
Latest posts by Marko Barišić (see all)
- Mostarska kula kao potencijalna prijetnja - June 3, 2015
- Interview with Gustav Wollentz - April 28, 2015
- Kome natpis, čemu legenda - March 11, 2015