Platon: O duši

Na pitanje „Što je duša?” nije baš tako jednostavno odgovoriti. Sam naš odgovor na ovo pitanje govori puno o nama, o našem stavu prema svim ostalim važnim pitanjima (o Bogu, o smislu postojanja, o pitanju dobra i zla, i tako dalje). U filozofiji, ova problematika proteže se još od samog početka filozofije. U antičkoj filozofiji, pojam duše zauzima važno mjesto. Duša je bila shvaćena kao životni i pokretački princip svega što postoji, a taj pokretač svijeta zvali su duša svijeta. Zanimljivo je to da su Orfici vjerovali da je duša u koljenima, pa se onog koga se moli hvata za koljena da bi se bilo bliže njegovoj duši. (Možda zato muškarci kleknu kad prose svoju djevojku, bar su nekad tako radili.) Pitagorovci su smatrali da je duša harmonija tijela. A što o duši kaže Platon (427. – 347. pr. Krista)?

Platonovo tumačenje duše je veoma zanimljivo. Duša, za Platona, je besmrtna, niti može nastati ni nestati. Ona je pokretač kozmosa (svemira) i svega što se u njemu nalazi. „Duša je svaka besmrtna, jer ono, što se uvijek kreće, jest besmrtno. Ono pak, što drugim kreće i po drugom se kreće, budući da mu je prestanak kretanju, prestanak mu je života. Samo dakle ono, što samo sobom kreće, budući da samo sebe ne ostavlja, ne prestaje se nikad kretati, nego i drugomu svemu, što se kreće, izvor je i početak kretanja.” (Platon, Fedar, XXIV) Prije odlaska u zemaljski život, ona se nalazila u carstvu ideja. ( Prema njemu, ideje  su praslike stvarnosti, prema kojima su oblikovani predmeti vidljivog svijeta, a te ideje egzistiraju neovisno o našemu spoznavanju, a samim time, neovisno i o našem postojanju. Detaljna analiza Platonovog nazora o idejama bit će izložena nekom drugom prilikom.)

Oni koji su barem malo upoznati s Platonovom filozofijom, znaju za njegovu usporedbu duše i kočije.  Ta kočija se sastoji od kočijaša i dva konja što zapravo odgovara Platonovoj podijeli duše na tri dijela. Svaka se ljudska duša sastoji od razuma, srčanosti i požude. Razumni dio duše predstavlja upravljača što je ujedno i ono pravo božansko u duši, a konji predstavljaju srčanost i požudu, drugim riječima, dobro i zlo. „U svakom od nas su dvije sile vladarice i pokretačice, za kojima idemo, kamo nas vode, jedna, koja je usađena želja za nasladama, a druga stečena, misao koja teži na dobro. Ove se dvije u nama katkad slažu, a ima kad se protive jedna drugoj, te nekad prevladava jedna, a nekad ova druga.” (Platon, Fedar, XIV) Jedino božanska duša ima oba plemenita konja. Kao što je već rečeno, duša se nalazi u tom carstvu ideja u kojem ona „gleda onu istu pravednost, gleda mudrost, gleda znanje, ne ono, koje biva i postaje, a ni ono, koje je u svakome nekako drugačije o onome što mi sada bićem nazivamo, nego ono, koje je pravo znanje o onome, što samo sobom jest.” (Platon, Fedar, XXVII) Ona tu saznaje svu istinu. Razumni dio duše ima glavnu ulogu  koliko će naša duša moći izdržati u tom carstvu ideja. Naime, kako se ljudska duša sastoji od onog lošeg i onog dobrog, ono loše vuče dušu prema onome tjelesenom, prema osjetilnom.  Ako ju razumni dio duše neobuzda i ukoliko se duša ne uspije odvojiti od te težnje, za kaznu propada u samo tijelo. Platon razlikuje devet skupina ljudi, u prvoj su filozofi, čija duša je najbolja, a na zadnjem mjestu su tirani, čija je duša barem malo bila u tom carstvu ideja.  Kako će naša duša završiti ovisi upravo o samom „upravljaču” tj. o našem umu (nousu) koji je dužan da obuzda onu lošu stranu naše duše i po tome se razlikuje svaka duša. Jednom kad duša padne u tijelo, ona se pokušava iskupit kako bi se ponovno vratila u to carstvo ideja. Kako će koja duša završit ovisi o tome hoćemo li vrednovati ono plemenito ili ono požudno. „Koji u kojem mu drago od ovih života pravedno proboravi, onoga zapada bolja sudbina, a koji nepravedno, onoga gora; jer na ono mjesto, odakle dođe duša, ne vraća se ona za deset tisuća godina, jer joj ne raste perje toliko vremena, osim duše onoga, koji je nastojao oko mudrosti.” (Platon, Fedar, XXIX) One duše koje teže samo prema osjetilnosti, tjelesnosti, onom požudnom i pokvarenom, priječe same sebi povratak u tu sferu idealnoga. No, ne možemo reći da Platon u potpunosti odbacuje važnost onog tjelesnog. Ono je za njega dobro ako je to ugoda zbog umne službe dobru. Tako Platon spominje u svom djelu Fileb da je poželjan onaj život izmiješan „od meda ugode i suhoparne vode razumijevanja”.

Svaki dio duše „ima” svoju krepost. Krepost  razmnog dijela duše je mudrost jer je zadaća ovog dijela duše da ljudsku dušu učini mudrom. Hrabrost je krepost srčanog dijela duše, a zadaća ovog dijela duše je da duša postane pokorna umu. Istu zadaću, tj. da duša postane pokorna umu, ima i umjerenost koja je krepost požudnog dijela duše. Sve ove tri kreposti  su podređene jednoj drugoj kreposti, a to je pravednost (grč. diakaiosýne), a sve četiri skupa čine kardinalne kreposti. (Vidi sliku: Usporedba o kolima duše i kardinalne kreposti.) Pravednost vlada jedino onda kada svi dijelovi duše u potpunosti obavljaju svoju zadaću. Nagrada za dušu je život nakon smrti zato se moramo šo više brinuti o svojoj duši. Možemo uočiti sličnost Platonovog stava o duši s krščanskim stavom o seljenju duše i važnosti brige o duši. Nije ni čudno što često ljudi kažu „On je čovjek bez duše!” misleći pritom da je ta osoba pokvarena, nije dostojna zvat se ljudskim bićem ili pak, „On je duša od čovjeka!”misleći tako kako je ta osoba zaista dobra.

Pitanje koje slijedi je koliko zapravo mi (ne)brinemo o svojoj duši, a briga o duši je zapravo briga o nama samima, o našoj osobnosti, o tome koliko vodimo računa kakvi smo kao osoba. Nadam se da će vas ovaj članak nadahnuti da malo više promišljate o svojoj duši jer kako kaže jedna pjesma od Riblje čorbe: „Duša nije na prodaju….”

https://www.youtube.com/watch?v=dVWan39Q-fc

Literatura:

1. Platon, Fedar
2. Kunzmann, P i dr.: Atlas filozofije, prev. Periša, Ante, Golden marketing, 2001., Zagreb

The following two tabs change content below.

• Bio
• Latest Posts

Helena Bošnjak

mag. filozofije i engleskog jezika i književnosti

Latest posts by Helena Bošnjak (see all)

• Kaštel – zaboravljeni samostan u stijeni - March 13, 2024
• Antička filozofija: o ispravnom životu (o etici) - May 5, 2016
• Pronađena etruščanska stela s rijetkim natpisom - April 1, 2016