Pčele kao dio božanske mudrosti

Od 7. st. pr. Kr. na novčićima grčkih gradova se počinju javljati atributi životinja. Među njima je i čest prikaz marljivog radnika životinjskog svijeta – pčele. Od sredine 7. st. do sred. 3. st. pr. Kr. u grčkom je svijetu 1 400 polisa i 500 vladara kovalo novac. Posebnim emisijama novca gradovi i vladari su utvrđivali svoju autonomiju, a specifični atributi na novcima su predstavljali određene gradove ili regije. Mnogi mali gradovi su nam danas poznati samo preko novca kojeg su kovali.

Tetradrahma (cca 390. - 300. god. pr. Kr.) Avers: Pčela kao simbol Artemide. Dva Grčka slova Epsilon i Fi sa strana pčele su abrivacija Efeza. Revers: Palmino drvo aludira na otok Delos, Artemidino mjesto rođenja gdje je Leta ispod palmina drveta rodila Artemidu i Apolona. Jelen simbolizira Artemidin afinitet prema životinjama, a može se odnositi i na prikaze jelena na stubu njezinog hrama u Efezu. Natpis Karno se najvjerojatnije odnosi na jednog od magistrata koji je nadgledao kovanje.
image-3197
Tetradrahma (cca 390. – 300. god. pr. Kr.) Avers: Pčela kao simbol Artemide. Dva Grčka slova Epsilon i Fi sa strana pčele su abrivacija Efeza. Revers: Palmino drvo aludira na otok Delos, Artemidino mjesto rođenja gdje je Leta ispod palmina drveta rodila Artemidu i Apolona. Jelen simbolizira Artemidin afinitet prema životinjama, a može se odnositi i na prikaze jelena na stubu njezinog hrama u Efezu. Natpis Karno se najvjerojatnije odnosi na jednog od magistrata koji je nadgledao kovanje.

Efez je jedan od prvih grčkih polisa koji je kovao novac a atribut pčele se može naći na najstarijim primjercima, od tetradrahme do najsitnijeg brončanog novca. Pčela se s Efezom povezivala iz više razloga. Ne samo što je taj grčki polis bio glasovit po proizvodnji meda nego je bio i središte štovanja božice Efezije. Upravo su atributi pčele i jelena na novcima Efeza predstavljali anatolsku božicu Efeziju koju su Grci slavili pod imenom Artemida, a Rimljani pod imenom Dijana. Veza između Artemide i pčela je bila toliko bliska da su se svećenice ove božice nazivale ”Melissae” (medonosne pčele).

Međutim pčela se nije pojavljivala samo na novcima Efeza. Prikazivana je kao glavni atribut na Kretskim novčićima gdje se povezivala sa Zeusom kojega su nimfe hranile pčelinjim medom, te kao sporedni atribut na Babilonskim tetradrahmama Aleksandra Velikog (325-323. pr. Kr.), na licu božice Atene kod Atenskih novčića (250-200 pr.Kr.), na rimskim denariusima i mnogim drugim novcima antičkog svijeta. Pčele se u mitologiji često spominju, prikazivane i na statuama Artemide, a amblem Donjeg Egipta je bio upravo pčela.

Koliko je važna bila u antičkom svijetu govori nam i podatak da se pčela smatrala svetom životinjom, a onaj tko bi je ubio počinio bi grijeh. Vergilije je to najbolje rekao, opisujući život pčela u svom spjevu Eneidi:

„Njihovo pleme je besmrtno i u sebi nosi jedan dio Božanske mudrosti, nebesku iskru i etersku dušu“

Na Arheonu svim ljubiteljima ovih vrijednih radilica nudimo bzzzzz ogrlicu s drvenom pčelom prema prikazu s novčića iz Efeza. Za više informacija javite se na mail arheon.mo@gmail.com

Trešnjino drvo premazano lanenim uljem, mjedena žica i pamučni konop.  15 KM
image-3198
Trešnjino drvo premazano lanenim uljem, mjedena žica i pamučni konop.
15 KM (60 kn)
The following two tabs change content below.
mag. arheologije i engleskog jezika i književnosti

Check Also

Poslušajte kako je zvučao Nesyamun – mumija stara 3000 godina

Izvor: Leeds Museums and Galleries / https://www.nature.com Upoznajte Nesyamuna. Živio je prije 3 000 godina …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *