Posebno mjesto u umjetničkom satvaralaštvu brončanog doba i prijelaznog perioda zauzimaju slikane predstave na stijeni u okapini u Lipcima u Boki Kotorskoj. Stijena je arheološki spomenik kulture I kategorije, a na sačuvanom dijelu su prikazani jeleni i vjerojatno lane, koji se kreću u nizu, nadesno a ispod njih još dva jelena i jedan ornament u obliku svastike. Prikaz je naslikan bijeložutom bojom. Detalji trupa životinja, i njihovi ekstremiteti su zanemareni, a noge su četiri jednostavne crte. Karakteristika životinja je jasno izražena velikim rogovima i dugom njuškom.
Teško je ovakvim predstavama odrediti starost i značenje, međutim slični prikazi nisu usamljeni. U alpskom području Italije predstave na stijenama se daju pratiti od samog početka povijesnog perioda, ali se ne mogu naći neposredne analogije s Lipcima. Takve je teško pronaći i u susjednim oblastima Balkana. Neke sličnosti sa prikazom u Lipcima postoje u slikanim simbolima iz dvaju talijanskih špilja, Cosma kod Lecce-a, te špilje Porto Badisco gdje postoji dosta sičnosti u tehnici slikanja. No, ni jedna ni druga špilja nije sigurno datirana. Na osnovu stila prikaza životinjskih figura može se ustanoviti srodnost sa predstavama životinja na koricama mača iz Vulća u IX. stoljeću pr. Kr., kao i s jelenom na knemidi iz Glasinca, neposredno prije početka VII. stoljeća. Sličnost s Lipcima pokazuju i jeleni na frizu jedne keramičke posude iz Mosta na Soči koja je datirana u VII. – VI. st. pr. Kr.
Datiranje prikaza je moguće pokušati samo usporedbom specifičnih pojedinosti sa prikazima koje je moguće datirati, tako je na osnovu tih sličnosti prikaz iz potkapine u Lipcima datiran u prijelazni period, tj. Željezno doba I.
Predstave u Lipcima su najvjerojatnije vezane za kult i magijske radnje lovačkog stanovništva koji svoje korijene vuče u daleku prošlost.
Ako je ova datacija točna moguće je da je prikaz dio i izvjesnog obreda kod Ilira, kojima svetišta pod vedrim nebom i predstave na stijenama nisu bile nepoznate.
Slikarstvo na stijenama ove vrste na čitavoj apeninskoj obali se odlikuje sličnošću u tehnici i simbolima, te možda pruža izvjesne elemente zajedničkog duhovnog života i dodira.
(Umjetnost na tlu Jugoslavije, 1982.)
Latest posts by Vedrana Tutiš (see all)
- Povijest kave - July 9, 2020
- Poslušajte kako je zvučao Nesyamun – mumija stara 3000 godina - June 9, 2020
- O rimskim pjesnicima: Publius Ovidius Naso - June 3, 2020