Home / Autorski članci / Manipulacija nevidljivim artefaktima

Manipulacija nevidljivim artefaktima

Nedavna oluja, koja je zahvatila škotsku obalu, otkrila je nova važna arheološka nalazišta. Arheolozi sa sveučilišta St. Andrews apeliraju u javnost da im se pomogne pronaći lokalitete otkrivene za vrijeme nevremena. Nadaju se da će lokalno stanovništvo biti spremno na suradnju. Područje Škotske posljednjih je tjedana, naime, uslijed djelovanja kiše i vjetra pretrpjelo velike štete. Tom Dawson, sa St. Andrews sveučilišta kazao je kako škotska obala predstavlja riznicu informacija o prošlosti. „Neki od najbolje očuvanih antičkih lokaliteta pronađeni su upravo u škotskim dinama“, dodao je.

_71791118_pic
image-852

Prije i poslije oluje

Pijesak je prilično dobro sačuvao ovdašnje lokalitete, a nedavno nevrijeme ispralo je pijesak sa rubnih dijelova obale, te su nalazi trenutno izloženi štetnom djelovanju. Čak i mala erozija može uzrokovati veliku štetu. Šteta se, primjerice, dogodila prošle godine za snažne oluje, kada je uništena četiristo godina stara solana. Stoga su građani zamoljeni da snime stanje lokaliteta koji su preživjeli oluju. (Izvor: BBC)

Nažalost, teško bismo mogli zamisliti da bi se građane Bosne i Hercegovine moglo pozivati na ovakav angažman u slučaju prirodne katastrofe. Dapače! Na ovom području se ni u tzv. okolnostima svakodnevnog, regularnog funkcioniranja države i državnih institucija, ne osiguravaju se ni osnovni uvjeti potrebni za provedbu minimalnih mjera zaštite. Muzej, koji bi trebao imati status  ne samo kulturne ustanove, već institucije sa posebnim prioritetom – zbog znanstvene, povijesne/historijske, kulturne i društvene važnosti eksponata i artefakata, postao je potpuno nezaštićen, i sam žrtva „izvanrednih okolnosti“.

zatvoren6
image-853

Zemaljski muzej prije više od godinu dana je zatvoren, a postav muzeja kao i sva dokumentacija trenutno su nedostupni javnosti. Porazna je i činjenica da nema ni nagovještaja da će se u skorije vrijeme steći uvjeti za elementarno funkcioniranje prostorija muzeja. Ostali muzejski prostori koji se nalaze diljem Bosne i Hercegovine najčešće se nalaze pod vodstvom nestručnog i na polju zaštite neobrazovanog kadra. Postavi ovih muzeja izloženi su stalnim štetnim utjecajima neodgovarajućih klimatskih uvjeta, lošeg osvjetljenja, štetnom utjecaju vlage i slično.

Usprkos očajnom stanju u koje je doveden Zemaljski muzej i ostale muzejske institucije, izostaje bilo kakva svijest i inicijativa od strane vlasti, koja je najodgovornija za ovakvo stanje. Ipak, ne treba biti posebno pronicljiv da bi se vidjeli razlozi za uporni izostanak inicijative. Sve se opet svodi na političku priču. Osiguranje dostupnosti artefakata (i izvornih dokumenata) očito ne pogoduje interesima vladajućih elita. Da bi se opravdao izostanak reakcije vladajući se služe dobro isprobanom matricom buđenja nacionalističkih sentimenata kod entiteta koje svojataju i koji su im podređeni, što je posljedica jednog naslijeđenog ratnog stanja 90ih. Svi artefakti i izvorna dokumentacija koji bi mogli poslužiti ozbiljnijem kritičkom promišljanu prošlosti koji se ne uklapaju u kreiranje ideologija vladajućih tako ostaju „zaboravljeni“ i izvan svake regulative. Ukoliko se, međutim, neki od tih relikta prošlosti i upotrebe onda to u pravilu biva izvan svog izvornog, znanstvenog konteksta, te tako postaju direktnim oruđem  propagande povlaštene, jedino  prihvatljive i dozvoljene verzije prošlosti.

Prisvajanje srednjovjekovnih stećaka, u današnjim okolnostima, najbolji je pokazatelj stanja stvari. Važno je naglasiti da arheološka istraživanja grobova nisu zastupljena u velikoj mjeri, a svakako bi bila korisna zbog preciznijih antropoloških i demografskih podataka. Ako samo pogledamo tekstove hrvatskih, srpskih i bošnjačkih autora vidjet ćemo velike razlike u interpretacijama. Naime, još uvijek se često, čak i u međunarodnoj historiografiji, potpiruju romantizirane interpretacije o stećcima kao bogumilskim spomenicima na koje se naslanja teorija o bogumilskom porijeklu bosanskohercegovačkih muslimana, tj. Bošnjaka. Osim bogumilizacije (bošnjakizacije) stećci su izloženi i kasnijim pokušajima ubilježavanja ”i u neke druge gruntovne knjige. Tako su nastale pseudoznanstvene teze o njihovom ekskluzivno srpskom i hrvatskom karakteru.” (Lovrenović) Budući da je ovo jako kompleksno pitanje, dublje analize ćemo odložiti za neki od narednih članaka. Važno je bilo samo spomenuti ovaj primjer kako bi se pokazalo koliko velik nedostatak može predstavljati nedostupnost arheoloških artefakata, njihovo prešućivanje, dekontekstualiziranje, te zlonamjerno,  ideološko tendenciozno interpretiranje.

bihunesco-stecci-blidinje
image-854

Očito da su škotske vlasti i stručna javnost škotske na puno višem nivou svijesti o važnosti kulturne baštine.  Prvi korak koji bi Bosna i Hercegovina trebala učiniti kako bi krenula s mjesta po ovom pitanju jest upravo osvještavanje činjenice o ovakvom flagrantnom, po budućnost arheološke znanosti ali i javnosti, i društva u cjelini pogubnom obliku manipulacije.

 

Zahvale: Nikola Đoković – za asistenciju pri pisanju teksta.

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

Mag. arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

BOSANSKOHERCEGOVAČKE ARHEOLOGINJE

Njihova ostavština je velika, a njihov doprinos razvoju arheologije u Bosni i Hercegovini je neprocjenjiv. …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com