Arheologija i legende: Aja Sofija

http://www.hurriyetdailynews.com/
image-2556
http://www.hurriyetdailynews.com/

Mnogi posao arheologa uspoređuju s hoollywoodskim filmovima poput tako poznatog Indiana Jonesa, i smatraju da je jedini zadatak ove struke uzeti četkice u ruke i lagano čistiti senzacionalna otkrića na koja se sasvim slučajno, ili pukom srećom naiđe. Međutim moramo znati da je arheologija zahtjevna disciplina koja uključuje raznorazne procese prije i poslije arheoloških  iskopavanja. Jedan od takvih procesa jest i prikupljanje priča i legendi koje arheolozima mogu jako mnogo olakšati posao. Legende nam mogu otkriti nove lokalitete i nalaze, a sve što je potrebno potrebno jest samo vješto uho arheologa.

Lokalitet koji je poznat po svojim legendama je i Aja Sofija, jedinstvena građevina koja privlači milijune turista.

Hurriyetdailynews prenosi kako jedna od najstarijih priča o Aja Sofiji uključuje cara Justinijana. Na dan kada je Aja Sofija otvorena 537. godine, Bizantski car Justinijan je navodno ušao u zgradu i zaplakao. ”Salomone, nadmašio sam te”, rekao je. Ova se referenca odnosi na biblijski tekst u kojem stoji da je kralj Solomon izgradio Jeruzalemski hram. Bila ova legenda istina ili ne, to je jedna od prvih koje su nam danas poznate o ovoj bazilici iz šestog stoljeća koja još kao građevina stoji u današnjem Istanbulu.

Prema Henry Matthewsu, piscu knjige “From the Fifteenth Century to the Present Day’‘, slava Aje Sofie se raširila nadaleko i naširoko, pa je jedna od legendi uključivala i proroka Muhameda. Kada se u sedmom stoljeću, jedna od kupola crkve srušila nitko u Konstantinopolu je nije mogao popraviti. Zato je car prema legendi poslao svoje poslanike do proroka, a on im je poslao deve koje su nosile posebnu žbuku od pijeska iz Meke s uputama kako da poprave kupolu. Jedna druga legenda kaže da je Muhamed vidio model crkve u raju kada je jedne noći Anđeo Gabrijel došao po njega.

Mnogo se legendi koje su nastale tijekom više stoljeća veže za ovu baziliku, a neke od njih su jako poznate. Jedna od legendi koja je nastala i prije nego se bazilika izgradila kaže da se pojavio anđeo kada je carska blagajna ostala prazna i omogućio novac za nastavak gradnje.

U kasnijim periodima je kružila priča da su svećenici iz bazilike zakopali mnoga blaga negdje ispod građevine kada su Osmanlije u finalnoj opsadi 1453. godine nagrnuli na grad. Ako je ovo istina, blago nikada nije pronađeno, i vjerojatno je da su ga križari 1204. godine odnijeli u Europu. Još jedna priča iz 1453. godine kaže da se grčki pravoslavni patrijarh molio kada su osmanlije upale u grad. U tom trenutku je pobjegao na sporedna vrata, a kada Aja Sofia ponovno postane crkva on će se vratiti i nastaviti svoju molitvu.

Svi koji su posjetili ovu baziliku znaju za legendu ”stupa suza” na kojeg je Sv. Grgur Čudotvorac prenio svoju iscjeliteljsku moć. Ovaj se isti stup u jednoj drugoj priči naziva Marijin okom, prema priči stup je stajao u domu djevice Marije kada je došao Isus i rekao da će biti mučen. Marija je zatim zaplakala a njezine su suze ostavile rupu na stupu koja je i dan danas mokra. Ovaj primjer nam govori kako se tijekom vremena priča mogu mijenjati.

Tu je također priča koja kaže da su glavna vrata izrađena od drva Noine arke a postoji naravno i još mnogo legendi poput ovih nekoliko kratkih koje su tu navedene. Sve su one skupljene u razne knjige koje su nastale tijekom vremena. Jedna od njih je i najnovija knjiga ”Ayasofya Efsaneler’‘ (Legende Aje Sofije). Napisao ju je dr. Ferhat Aslan a knjiga sadrži i izvore legendi, motive, evaluaciju njihovih važnosti i još mnogo toga.

Sve ovo na jednom mjestu bi moglo pomoći i arheolozima u analizama legendi i mogućim novim otkrićima u budućnosti.

The following two tabs change content below.
mag. arheologije i engleskog jezika i književnosti

Check Also

ZANIMANJE MJESECA: MUZEJSKI PEDAGOZI

Prosječan odgovor na pitanje Što su to muzeji ? u različitim varijantama vjerojatno bi glasio: …

2 comments

  1. Prošla zbilja ili ono što je od nje ostalo treba promatrati u kontekstu vremena. Kad se piše o ovoj crkvi prije 1453. god. onda ju se treba nazivati Hagia Sophia što znači Sveta Mudrost, a to je Isus Krist! Aja Sofija življu iz 7., 8., ili 14., st. ne znači ništa.

  2. Definicija prema Hrvatskom jezičnom portalu:
    Aja Sofija ili Crkva Svete mudrosti (grčki: Ἅγια Σοφία (Agia Sofija), tj. “Sveta mudrost”)
    HJP: Àja Sòfija ž,
    bazilika u Carigradu, remek-djelo bizantskog graditeljstva (6. st.); Mehmed Osvajač pretvorio ju je (krajem 15. st.) u džamiju, danas muzej.

    Članak se ne odnosi samo na vrijeme prije 1453. godine, neke su legende nastale mnogo godina/stoljeća poslije.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *