Dentalna higijena prvih Europljana

[wr_row][wr_column][wr_text]

---

Nova otkrića dolaze nam sa nalazišta na sjeveru Španjolske. Pronađen je 1,2 milijuna godina star zub sa komadićem drveta što znanstvenike navodi na pretpostavku da su i tadašnji stanovnici Europe za održavanje higijene zubi koristili nešto nalik današnjim čačkalicama. Sudeći prema količini nakupljenog zubnog kamenca, četkice za zube (ili nešto nalik njima) nisu bile u upotrebi. Upravo analizom kamenca nakupljenog na zubima dobiveni su prvi rezultati o tome što su čovjekovi preci jeli i kakva je bila kvaliteta njihove prehrane.

Voditeljica istraživanja Karen Hardy (Catalan Institute for Research and Advanced Studies – ICREA; Universtat Autonoma de Barcelona) tvrdi kako su prije 1,2 milijuna godina tadašnji staovnici Europe hranu konzumirali sirovu, tj. da nisu poznavali termičku obradu hrane.

Analizirani zubi pripadali su ostacima jednog od dva najstarija hominida čiji su ostaci pronađeni na europskom području. Dio čeljusti pronađen 2007. godine u Sima del Elefanteu u španjolskoj Atapuerci datira se u razdoblje između 1,1 i 1,2 miljuna godina. Na području Atapuerce nalazi se nekoliko arheoloških i paleontoloških nalazišta koja svjedoče o prošlosti ovog prostora između prije 300 000 i 1,2 milijuna godina.

Ostaci zubnog kamenaca u vidu očvrsnulog plaka nisu otkriveni na samo jednom od pronađenih zubi. Sa jednog zuba ultrazvučnom sondom uklonjen je kamenac te su analizirani mikrofosilni ostaci zarobljeni u njemu. Otkriveno je nekoliko vrsta vlakana, uključujući i sitne komadiće nejestivog drveta, biljnih ostataka i životinjskog tkiva. Pronađeni su i ostaci leptirovog krila te fragmenti nogu insekata.

Jedan od dva tipa otkrivenih gljivičnih spora sličan je današnjem biljnom patogenu Alternaria, povezanom s astmom i peludnom groznicom (alergijskim rinitisom). Drvena vlakna pronađena su u utoru na dnu zuba, te se smatra da su tu dospjela prilikom čačkanja zuba. Pregledani zubi bili su istrošeni i pokazivali su znakove intenzivne upotrebe što može upućivati i na to da su često korišteni za pridržavanje te za žvakanje sirovina.

Hardy zaključuje da pronalazak najmanje dvije različite vrste biljnog škroba te dokazi o konzumiranju mesa i biljnih sirovina upućuju na to da su europski hominidi dobro poznavali svoju okolinu i imali raznoliku prehranu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu „The Science of Nature“.

Izvor: Heritage Daily

 [/wr_text][/wr_column][/wr_row]