Umjetnost gornjeg paleolitika u Bosni i Hercegovini

Na području Bosne i Hercegovine pronađena su samo dva nalaza koja bi mogla govoriti umjetnosti gornjeg paleolitika. Jedan od tih nalaza je gravura konja iz Badnja kod Stoca, a drugi je gravura iz Pećine nad lipom na Glasinačkoj visoravni. Mala gradina u Kulašima, također je dala jedan nalaz glave patke koji možemo svrstati na područje umjetničke produkcije. Otkrićem gravure na stijeni u Badnju područje rasprostranjenosti paleolitske zidne umjetnosti prošireno je prema jugoistoku Europe. U Pećini nad lipom je tijekom rekognosciranja bliže okoline gradine na kojoj se ovo mjesto nalazi otkriven gravirani crtež na stijeni pećine.

Paleolitska umjetnost još uvijek je nedovoljno istražen fenomen. Odgovor na pitanje porijekla ove umjetnosti na lokalitetu Badanj kod Stoca u Hercegovini i na stijeni Pećine pod lipom na Glasinačkoj visoravni, i pored prepoznatljivih analogija, ostaje hipotetičan.

U pripećku u Badnju pronađena je gravura na stijeni. Crtež je urezan u koso položenu površinu velikog bloka kamena i dosta je oštećen. Kao pretpostavku se uzima  da je na gravuri zapravo predstavljan lik konja gledan s desnog bloka. Prikaz konja tipičan je za ovu vrstu paleolitske umjetnosti. Sačuvan je samo stražnji dio tijela, sa bedrima tipičnim za konja te dijelom trupa, a ostatak crteža vjerojatno je uništen još u paleolitsko doba. Treba naglasiti da je površina stijene u prostoru gravure uglačana, vjerojatno od vremena kada su se na nju urezivale linije ili se odvijale neke druge radnje koje su to pospješivale.

Važno je spomenuti da si pored spomenute gravure nađeni i objekti predmetne (pokretne) umjetnosti, kao što su graviranjem ukrašeni predmeti od kosti, roga i životinjskih zuba.

Urezani ukrasi – II faza (Badanj kod Stoca)

Glave barske ptice, vjerojatno patke, iz Kulaša predstavlja zanimljiv primjerak koji nam pokazuje kako su nekadašnji stanovnici ovog mjesta uočili sličnost ovog kamenog ulomka s glavom ptice. Predmet je još zanimljiviji stoga što su na njegovoj površini urezana dva zareza na mjestu koje bi prema ovoj viziji odgovaralo lijevom oku ptice. Na taj način se postigla figuralna ekspresija. Datacija ovog primjerka stavlja se u razdoblje orinjasijena, u vrijeme prije 24 000 godina.

Glava patke

 

Prostor na kojem je u Pećini pod lipom pronađena gravura na stijeni bio je, kako se čini, prostor na kojem se odvijao svakodnevni život, ali i prigodne manifestacije. Prema Mulaomeroviću utjecaj iz Mediteranskog kulturnog kruga na umjetnost na paleolitskim nalazištima srednje Bosne je zanemariv, a novija arheološka istraživanja na području srednjeg Podunavlja i Ukrajine navode na misao da porijeklo umjetnosti, koja je nastala na području srednje Bosne krajem pleistocena i početkom holocena, treba tražiti upravu u ovim krajevima.

 Dio gravure na stijeni (Pećina pod lipom)

Gravuru se smatra tvorevinom nositelja kultura epipaleolitika i mezolitika, tj. jednog dosta kasnog facijesa široko rasprostranjenog na eurospkom kontinentalnom prostoru.