Povijest dvorca Erdody/Kerestinec

Piše: Tomi Tomaško

Dvorac Erdody u Kerestincu, spomenik 1.kategorije, svjedočio je mnogim događajima u povijesti koji se danas nalaze u povijesnim knjigama i školskim udžbenicima.

Gradnja dvorca započela je davne 1576. godine nakon što je obitelji Erdody njihov tadašnji dom na brdu iznad Okića postao premalen i dotrajao. Da je dvorac postao novo sjedište obitelji Erdody govori nam da su karmine pokojne žene Petra Erdodyja priređene u Kerestincu, a ne u Okiću gdje je umrla.

Na prostoru, gdje je 1576. počela gradnja dvorca, odvila se 1753. bitka između seljaka i plemića  za vrijeme Seljačkih buna u Europi predvođena Ambrozom Gubecom (danas pozatijim kao Matija). Seljaci su bitku izgubili, a buna je završila u Stubici porazom seljaka, a Ambroz Gubec je odveden u Zagreb gdje je mučki ubijen.

Važno je znati da je prvobitni izgled dvorca nepoznat jer je bio žrtva požara i potresa.

Najveća šteta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebački kraj pogodio jedan od najjačih potresa u novijoj povijesti ovoga kraja.

Dvorac je pretrpio velike štete te je stražnja i najveća kula zauvijek izgubljena.

Još jedna buna se dogodila 1936. godine. Ovoga puta su se pobunili seljaci koji su tako željeli izraziti nezadovoljstvo zbog lošeg postupanja srpske žandarmerije. Seljaci su napravili proboj u dvorac u kojem su pristigli srpski žandari našli smještaj kod tadašnjeg vlasnika bana Mihaljevića

Seljaci su uspjeli upasti u dvorac, ali je buna ugušena i odvedeni su pred sud koji im je odredio rigorozne kazne.

Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaškog režima. U njemu su ustaške vlasti 1941. smjestile časničku školu u kojoj su se školovali samo nabolji časnici. Časničku je školu obilazio i sam Ante Pavelić. Malo je poznato da je taj događaj zabilježen kamerom, gdje se može vidjeti tada izvrsno stanje u kojem se nalazio dvorac.

Dvorac je postao koncetracijski logor 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb.

Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Keršovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhićeni i zatočeni u dvorcu gdje su bili maltretirani.

U noći sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvršili proboj iz dvorca prema obližnjoj šumi.

Za njima su odmah krenuli vojnici, te je većina zatvorenika ubijena, a preživjeli su osuđeni na smrtnu kaznu strijeljanjem.

Kasnije je dvorac služio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata  i hrvatske vojske.

Nakon odlaska vojske dvorac je prepušten zaboravu i provalnicima koji su uzeli sve vrijedno što je ostalo.

[RFG_gallery id=’8′]

Građani Kerestinca (Sveta Nedelja, Hrvatska) su pokrenuli akciju pod nazivom “Pomozimo dvorcu Kerestinec”,  cilj im je obnova i čišćenje dvorca te ukazivanje na problem dvorca Kerestinec.

Ovu hvalevrijednu akciju podržite na njihovoj facebook stranici: 

https://www.facebook.com/pages/Pomozimo-dvorcu-Kerestinec/222740707796124

i na web stranici: http://pomozimodvorcukerestinec.webs.com/