Piše: Kiša Ereš
U prvom iz serije članaka o zaštiti kulturne baštine putem reguliranja mikroklimatskih uvjeta (prije svega relativne vlažnosti zraka) u izložbenim prostorima pokušava se dati uvid koliko su pojedine vste prostorija pogodne za čuvanje muzejskih predmeta.
Važno je spomenuti da je postavljanje sustava za reguliranje mikroklimatskih uvjeta u izložbenim prostorima kontraproduktivno ukoliko ne odgovara kategoriji prostorije. Naime, zbog promjene vanjskih uvjeta ili pri kvaru i isključivanju uređaja, može doći do naglih promjena mikroklimatskih uvjeta u prostoriji. Zato je potrebno poznavati u kojoj vrsti prostorije se može koristiti određeni sustav regulacije. U daljem tekstu donosimo opis niza prostorija koje se često koriste kao izložbeni prostori, te pokušavamo prikazati koliko dobro odgovaraju čuvanju kulturne baštine.
– Kod korištenja nadstrešnica nije moguće reguliranje mikroklimatskih uvjeta. Može se reći da su nadstrešnice najnepovoljnija mjesta za čuvanje kulturno-povijesne baštine.
– Podrumi se nepogodni prostori za čuvanje predmeta osjetljivih na vlagu, budući da su skloni plavljenju, te imaju nepovoljnu vlažnost zbog kapilarne vlage iz tla, a ljeti zbog toplog i vlažnog zraka koji ulazu u podrum gdje se hladi što dovodi do osciliranja relativne vlažnosti zraka (RV).
– Barake i samostojeće garaže, te potkrovlja imaju vrlo ograničene mogućnosti reguliranja uvjeta.
– Kod prostori s tankim, neizoliranim zidovima i s prozorima s jednostrukim staklom nešto je veća mogućnost reguliranja mikroklimatskih uvjeta. Zimi se može primjenjivati lagano grijanje i ovlaživanje zraka, a ljeti ventilacijsko izbacivanje zraka radi smanjenja topline i akumuliranja vlage.
– Prostore s debelim, višeslojnm ili žbukanim zidovima s vrlo malim prozorima s jednostrukim staklom ili prozorima koji imaju rebrenice može se lagano grijati i ovlaživati zrak ili hladiti, a ljeti je zrak moguće hladiti i ponovo umjetno zagrijavati radi održavanja uvjeta u prostoriji.
– Prostori s dobrom termoizolacijom i s dvostrukim prozorima uglavnom mogu podnijeti konvencionalnu regulaciju klime ako se pravilno postupa (mogu se umjereno grijati i hladiti, a zrak se može ovlaživati i odvlaživati). U prostorijama koje se nalaze na sjevernoj strani ovakvih zgrada mogu se lakše održavati stalni uvjeti jer sunce tijekom dana manje utječe na temperaturu u prostoriji zagrijavanjem zidova i krovišta. Mogućnost lakšeg održavanja uvjeta u ovim prostorima ovisi o starosti, kvaliteti zgrade, klimatskim osobinama lokaliteta, unutarnjem rasporedu i veličini prostorija.
– Prostorije koje su s dva zida odvojene od vanjskih utjecaja obično se koriste za čuvanje najvrjednijih i najosjetljivijih predmeta. Ove prostorije nalaze se u unutrašnjosti zgrade i nemaju prozore ni valjske zidove, a gotovo su idealne za održavanje odgovarajućih uvjeta.
– Za najosjetljivije predmete može se u takvim prostorijama postaviti i zatvorena vitrina u kojoj se uvjeti dodatno stabiliziraju uvjeti oko predmeta. (Vokić, 2007.)
U nekom od sljedećih članaka donosimo vam više informacija o zagrijavanju prostorija u izložbenim prostorima, utjecaju zagrijavanja na relativnu vlažnost zraka i štetnim posljedicama nepravilnog zagrijavanja u ovim prostorijama. Nadamo se da članke o čuvanju i zaštiti kulturne baštine čitaju budući djelatnici muzejskih i galerijskih prostora i da će, jednom kad kultura u ovoj zemlji zaživi, podaci koje prenosimo biti praktični i koristi.
Kiša Ereš
Latest posts by Kiša Ereš (see all)
- Intervju s podvodnim arheologom Darkom Kovačevićem - September 27, 2022
- BOSANSKOHERCEGOVAČKE ARHEOLOGINJE - March 7, 2021
- Najstariji ostaci Homo sapiensa - March 6, 2021