Svečano otvoren arheološki park Tarsatička principija u Rijeci

piše: Mario Zaccaria, mag arheologije (www.blogodneverina.blog.hr)

Unatoč brojnim polemikama (npr. idejno rješenje, barokna zgrada kao kamen spoticanja s konzervatorima, probijanje rokova, cijena od 15 miliona kuna) Rijeka je od prošlog četvrtka bogatija za još jedan kulturni sadržaj u samom središtu starogradske jezgre.Prezentirano je 1/4 cijelokupnog kompleksa jer je ostatak pod zgradama Jadroagenta i sjeverne strane ulice Pod Voltun, i to njen najvažniji dio, Bazilika.

Više o baroknoj zgradi: http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kultura/Rusevna-zgrada-na-rijeckom-Principiju-spomenicka-vrijednost-ili-ruglo-Arheoloskog-parka

Više o kulturnom sadržaju arheološkog parka: http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Svecano-otvoren-Arheoloski-park-Zablistao-zanemareni-sloj-rimske-povijesti-Rijeke

Kratki film: “Tarsatički principij”

 

Riječ je o kasnoantičkom vojnom i administrativnom kompleksu zapovjedništva podignutog u antičkoj Tarsatici u polovici 3. stoljeća (ime antičke Rijeke znamo po nabrajanju liburnijskih gradova u Plinija Starijeg). Kompleks je podignut za potrebe nadzora i opskrbe ljudima, hranom i opremom južnog sektora obrambenih zatvarača cestovnih komunikacija, kroz područje današnje zapadne Hrvatske i Slovenije: Claustra Alpium Iuliarum (tehničko ime nam je poznato zahvaljujući dužnosniku, vojniku i povjesničaru Amijanu Marcelinu u djelu “Res Gestae”).

Claustra Alpium Iuliarum: http://haemus.mk/wp-content/uploads/2013/02/10-Zaccaria-2012.pdf

Radi se o pravokutnom kompleksu sa centralnim trgom s kamenim popločenjem na dva nivoa, istočni i zapadni dio su podignuti za pola metra. Zapadni dio je otkrio postojanje 4 bočne manje prostorije čiju funkciju još ne poznajemo (skladišta ili prostorije za posadu). Prostorije su omeđene perimetralnim zidom principije u opus mixtum-u (mješavina kamenih i ciglenih redova) što je tipično za kasnu antiku. Istočne prostorije ne možemo potvrditi, ali možemo pretpostaviti da je tlocrt bio simetričan.Na samom sjevernom djelu se nalazila bazilika (barem tako možemo pretpostaviti po uzoru na principije u legionarskim logorima), sagrađena od velikih kvadratnih blokova sačuvanih u visini od 2.5 m. Zgrada kojoj su ti blokovi pripadali se protezala cijelom širinom principije. To je bila zgrada u kojoj je trebalo biti sjedište zapovjednika, visokih časnika, pisarnica i arhiva, prostorija gdje su se čuvali stijegovi, vojna blagajna i svetište carskog kulta (pronađen je brončani lovorov list što znači da je postojala kruna za carski kip. Potvrda toj teoriji je i kamena ruka pronađena u nadzoru tijekom građevinskih radova). Do gornjeg djela bazilike su vodile stepenice koje su bile po strani prikrivene freskama. Ulaz postoji i dan danas i radi se o luku visokom 4,5 m i širokim 2,75 m. Nekad se smatralo da je to slavoluk u čast caru Kladiju II prilikom pobijede nad Gotima. Ostatak zidina u opus mixtum-u su zidovi okolnih zgrada.

Upravo zato jer je tarsatička principija, zajedno sa antičkim/srednjovjekovnim gradskim zidinama i limeskim zidinama na Kalvariji i na Svetoj Katarini, nedostupna istraživanju i prezentaciji, neophodno je povezati ove djelove sa onim u ostalim hrvatskim i slovenskim općinama i zaokružiti zajednički kontekst nastanka, trajanja i završetka (koji je nastupio početkom 5.st., naime Alarik ne nailazi na otpor tako da se može pretpostaviti kako je Teodozije Veliki nakon bitke sa uzurpatorom Eugenom prestao financirati sistem). Na taj način bi se olakšalo istraživanje, financiranje preko EU fondova (ipak se radi o najvećim hrvatskim i slovenskim kulturno-povijesnom monumentu) i osmišljavanje zajedničke turističke ponude jer je tarsatička principija zapravo samo jedna tesera mnogo veće priče.

Potrebno je istaknuti sretnu okolnost da je Europa prepoznala vrijednost projekta „Claustra – Kameni branici Rimskog Carstva“ na natječaju prekogranične suradnje IPA Slovenija – Hrvatska. Radi se o suradnji između Hrvatskog Restauratorskog Zavoda iz Zagreba, Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Narodnim Muzejem Slovenije, Inštitutom Ivan Michler iz Ljubljane, udruge Žmergo iz Opatije te Primorsko-goranska županija.

Projekt „Claustra – Kameni branici Rimskog Carstva“: http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/aktualni-meunarodni-projekti/projekt-claustra